Ključni događaji 348. dana rata u Ukrajini:
- Ukrajinske ekipe rade na vraćanju struje u Odesu nakon požara
- Smijenjen ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov
- prvi kanadski tenk Leopard 2 koji je Kanada poslala Ukrajini stigao u Poljsku
- Oko 200.000 Rusa pobjeglo je u Srbiju od početka rata
- Švicarci tvrde: Ruski patrijarh radio je za KGB
Savjetnik Zelenskog podijelio video oslobođenih ukrajinskih vojnika
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Anton Geraščenko podijelio je video ukrajinskih vojnika koji su nedavno oslobođeni iz ruskog zarobljeništva. Na snimci jedan od muškaraca tvrdi da su ga Rusi držali zatočenog osam mjeseci, a drugi kaže da jede voće prvi put u godinu dana.
Oko 200.000 Rusa pobjeglo je u Srbiju od početka rata
AP izvještava da je oko 200.000 Rusa pobjeglo u Srbiju tijekom prošle godine. Anastasia Demidova, Ruskinja koja je u Srbiju stigla iz Moskve prije tri mjeseca, izjavila je spomenutoj novinskoj agenciji: "Ovdje u Beogradu nas ne doživljavaju neprijateljski, a to puno znači. Razgovarala sam s mnogo Srba ovdje, ali i drugih stranaca. Kad me pitaju što radim ovdje, kažem: "Mi smo protiv Putina, protiv rata i za demokratsku Rusiju."
Ostali Rusi iz AP-ovog teksta navode da su pobjegli kako bi izbjegli mobilizaciju ili zato što su im zapadne sankcije osakatile poslovanje - ili im oduzele poslove. Ali održavaju veze sa svojom domovinom, uključujući one financijske, ističe povjesničar Aleksej Timofejev. Za razliku od svojih prethodnika s početka 20. stoljeća, rekao je, oni ne mogu ići dalje na zapad zbog sankcija i još uvijek trebaju vize za putovanje u bogatije zemlje u Europi.
"Rusi nisu birali ovu zemlju nego su došli jer je ona jedina koja bi ih imala", ističe.
Norvežani će Ukrajincima poslati 6 više od milijardi eura u 5 godina
Norveški premijer, Jonas Gahr Støre, najavio je da će njegova zemlja u sljedećih 5 godina nastojati poslati Ukrajini oko 6,1 milijardu eura. Polovica pomoći u 2023. financirat će vojne potrebe Kijeva, dok će ostatak ići na humanitarne potrebe, iako bi se ta podjela mogla promijeniti u narednim godinama, rekao je.
Ova objava stiže nakon što se Støreova vlada našla pod pritiskom da poveća potporu Ukrajini, naročito nakon što je zemlja zaradila milijarde dodatnih prihoda od nafte i plina od ruskog rata.
Prihodi bogate skandinavske zemlje od nafte i plina porasli su na rekordne razine u proteklih 12 mjeseci jer su se cijene energije utrostručile nakon ruske invazije na Ukrajinu, a Norveška je zamijenila Rusiju kao najveći europskog dobavljača prirodnog plina.
Støre je ranije odbacio sve sugestije da je zemlja profitirala iz rata. "To je ideja koju glatko odbijam", rekao je Støre prošli tjedan, dodajući da će veliki "višegodišnji paket podrške" biti objavljen u narednim danima.
Švicarski mediji: Ruski patrijarh radio za KBG 70-tih godina
Ruski pravoslavni patrijarh Kiril, blizak predsjedniku Vladimiru Putinu, radio je za sovjetske obavještajne službe tijekom boravka u Švicarskoj 1970-ih, pišu u ponedjeljak švicarski mediji, pozivajući se na arhive s kojih je skinuta oznaka tajnosti.
Prema dnevnim novinama Le Matin Dimanche i Sonntagszeitung, dosje koji ima federalna policija o čovjeku koji je danas duhovni poglavar Ruske pravoslavne crkve potvrđuje da je Kiril bio dio KGB-a, vanjske obavještajne službe iz vremena Sovjetskog Saveza.
Dva su medija uspjela pregledati dosje u švicarskom saveznom arhivu.
Početkom 1970-ih, patrijarh, koji gorljivo podržava rusku invaziju na Ukrajinu, živio je u Ženevi kako bi službeno predstavljao Moskovsku patrijaršiju u Ekumenskom vijeću crkava.
Misija Kirila, čije je kodno ime bilo "Mihajlov", bila je utjecati na to vijeće.
Cilj Sovjeta tada je bio natjerati ženevsku instituciju da iznese osude na račun Sjedinjenih Država i njihovih saveznike i da ublaži kritike nedostatka vjerskih sloboda u SSSR-u, podsjećaju dnevne novine.
Švicarski listovi dodaju da je Ruska pravoslavna crkva odbila komentirati navodnu Kirilovu špijunsku aktivnost u Ženevi, a Ekumensko vijeće crkava reklo je švicarskim medijima da "nemaju informacija" o toj temi.
Le Matin Dimanche razgovarao je s patrijarhovim nećakom, Mihajlom Gundiajevim, koji ga je naslijedio na mjestu predstavnika Moskovske patrijaršije u Ženevi, a koji tvrdi da njegov ujak "nije bio agent, iako je bio pod strogom kontrolom KGB-a".
To "nije utjecalo na iskrenost njegove predanosti ekumenskom radu s drugim crkvama", rekao je novinama.
Dodao je da patrijarh Kiril posebno cijeni Švicarsku.
"Gajim posebne osjećaje prema vašoj zemlji. Od svih zemalja na svijetu to je možda ona koju sam najčešće posjećivao", rekao je patrijarh 2019. primajući predsjednika gornjeg doma švicarskog parlamenta u Moskvi.
Prvi Leopard koji je Kanada poslala Ukrajini stigao u Poljsku
Ministrica obrane Kanade Anita Anand objavila je na društvenoj mreži Twitter fotografiju prvog tenka marke Leopard 2 koji je Kanada poslala Ukrajini.
Tenk je u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima stigao u Poljsku.
"Uskoro ćemo krenuti s obukom ukrajinskih vojnika kako bi ga mogli koristiti", rekla je Anand.
Papa Franjo uoči godinu dana ruske invazije na Ukrajinu: Ne zaboravite i druge ratove
Papa Franjo pozvao je svijet da ne zaboravi druge ratove koji bjesne diljem svijeta, u vrijeme kada će se obilježiti godina dana od ruske invazije na Ukrajinu.
Papa se na povratku s putovanja po Južnom Sudanu i Kongu osvrnuo na Siriju i Jemen, u kojima već više od desetljeća bjesne ratovi.
Papa Franjo spomenuo je i sukobe u Mjanmaru i protjerivanje Rohindža te sukob u Južnoj Americi, gdje je rođen.
“Postoje ratovi koji se čine važnijima jer stvaraju više buke”, rekao je Franjo. "Ali cijeli svijet je u ratu i samouništenju".
Dana 24. veljače obilježava se godišnjica ruskog napada na Ukrajinu. Franjo od početka moli za mir u toj zemlji i u gotovo svim svojim govorima spominje ljude koji pate.
Putovanje u Kijev ostaje nemoguće, rekao je Papa, dodajući da bi želio otići u ukrajinsku prijestolnicu ali i u Moskvu, u nadi da će doći do prekida vatre. No tamo, kaže, nije dobrodošao.
Ukrajinske ekipe rade na vraćanju struje u Odesu nakon požara
Ekipe za popravke rade danonoćno na ponovnom uspostavljanju opskrbe električnom energijom u crnomorskoj luci Odesi nakon požara koji je stotine tisuća stanovnika ostavio bez struje, rekao je u nedjelju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Masovni nestanak struje, iako se može pripisati požaru, jedan je od mnogih koji su pogodili ukrajinsku mrežu otkako se Rusija u listopadu usredotočila na napadanje energetske infrastrukturue u sklopu invazije na Ukrajinu.
"Radovi traju 24 sata dnevno. Situacija je u ovom trenutku takva da su stotine tisuća ljudi u regije Odesa bez struje", rekao je Zelenskij u svom video obraćanju u nedjelju kasno navečer.
On je izjavio da se takvi prekidi opskrbe električnom energijom u ukrajinskim gradovima nisu događali prije početka ruskih napada na elektrane, koje su u posljednje vrijeme stalna meta.
Zelenskij nije kazao koliko će trajati popravci, ali su ukrajinski dužnosnici ranije rekli da bi mogli potrajati tjednima.
Gotovo 500.000 ljudi ostalo je bez struje zbog požara na trafostanici, rekao je u subotu Maksim Marčenko, šef vojne uprave regije Odese.
"Oštećenja su složena i vrlo ozbiljna tako da je prerano davati bilo kakve prognoze o završetku popravaka", rekao je Marčenko, a prenio je britansku Guardian.
Smijenjen ukrajinski ministar obrane
Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov, izložen pritisku zbog korupcijskog skandala u svojem ministarstvu, bit će prebačen na drugu dužnost u vladi, rekao je u nedjelju predsjednik kluba zastupnika stranke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
David Arakhamia, predsjednik kluba zastupnika stranke Sluga naroda, rekao je da će ministarstvo obrane voditi Kirilo Budanov, čelnik vojno-obavještajne agencije GRU.
Nije rekao kada će odluka biti formalizirana.
Reznikov nije imao komentara.
"Rat diktira promjene u kadrovskoj politici", napisao je Arakhamia na Telegramu.
"Vremena i okolnosti zahtijevaju jačanje i pregrupiranje. To se sada događa i događat će se i ubuduće... Neprijatelj se priprema za ofenzivu. Pripremamo se braniti se i vratiti ono što je naše".