Preostalo je nekoliko dana do govora o stanju Unije predsjednice Komisije pa bismo htjeli podsjetiti na jedno važno obećanje iz prošlogodišnjeg govora - europsku strategiju za skrb, čiji je cilj muškarcima i ženama pomoći da pronađu najbolju skrb i najbolju životnu ravnotežu za njihove potrebe. Svi u nekom trenutku trebamo primiti skrb ili je nekome pružiti. Procjenjuje se da svaki treći Europljanin skrbi o nekome, a više od 9,1 milijun ljudi, uglavnom žena, radi u sektoru skrbi.
U Europskoj uniji nastojimo stvoriti društvo u kojem svi, mladi i stari, neovisno o fizičkim sposobnostima, imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih životnih ciljeva. Stoga nam je cilj postići da vrijednost profesionalne i neformalne skrbi općenito bude bolje prepoznata te osigurati da visokokvalitetne usluge skrbi budu dostupne svima. Postojanje kvalitetne, dostupne i cjenovno pristupačne skrbi ženama olakšava pristup tržištu rada, povećava njihovu sposobnost da ostanu na njemu i daje im mogućnost da ostvare željenu karijeru. Zbog neformalnih obveza skrbi trenutačno u EU nije zaposleno oko 7,7 milijuna žena. Za usporedbu, isto vrijedi za samo 450.000 muškaraca.
I žene i muškarci moraju imati mogućnost stvarnog izbora u pronalaženju ravnoteže između privatnih i profesionalnih obveza. Stoga je ulaganje u skrb o djeci i dugotrajnu skrb ulaganje u rodnu ravnopravnost. Visokokvalitetna skrb potrebna je u svim fazama života. Sudjelovanje djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju potiče njihov razvoj i smanjuje rizik od socijalne isključenosti zbog izjednačavanja polazišta u životu. Prilagođeniji oblici skrbi u Europi pomoći će da se smanji teret za obitelji s djecom s invaliditetom. O toj se djeci u polovini slučajeva skrbe isključivo roditelji.
U sklopu nove europske strategije za skrb, predstavljene 7. rujna, Europska komisija predlaže reviziju ciljeva iz Barcelone za skrb o djeci tako da se trenutačni cilj da najmanje 33 posto djece mlađe od tri godine sudjeluje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju poveća na najmanje 50 posto. U Hrvatskoj stopa upisa iznosi 16 posto. U posljednjih 20 godina ostvaren je napredak na razini EU, no među državama članicama postoje velike razlike u stopi upisa, koja se kreće od šest do 66 posto. S obzirom na te nove ambiciozne, ali realistične ciljeve, želimo stvaran napredak u svim državama članicama i regijama. U našoj europskoj strategiji za skrb navode se i konkretne preporuke za poboljšanje dugotrajne skrbi. Usto, pandemija bolesti covid-19 naglasila je potrebu za otpornijim sustavom skrbi.
Budući da Europa prolazi kroz važnu demografsku tranziciju, koju obilježava i starenje stanovništva, očekuje se da će broj osoba kojima bi mogla biti potrebna dugotrajna skrb porasti s oko 30 milijuna 2019. na gotovo 40 milijuna 2050. godine. Približno 52 milijuna Europljana neformalno pruža dugotrajnu skrb članovima obitelji ili prijateljima. Visokokvalitetna i cjenovno pristupačna dugotrajna skrb jača položaj starijih osoba i osoba s invaliditetom jer im pomaže da sačuvaju samostalnost i žive dostojanstveno. Stoga se u sklopu strategije pristupom usmjerenim na pojedinca nastoji ponuditi izbor usluga koji prati potrebe ljudi. Želimo da države članice povećaju dostupnost i raznolikost profesionalnih usluga dugotrajne skrbi kao što su kućna njega, skrb u zajednici i rezidencijalna skrb.
Usluge dugotrajne skrbi koje su dobro povezane sa zdravstvenom skrbi mogu pomoći da se smanji opterećenje bolnica i drugih zdravstvenih ustanova. Sektor skrbi suočava se s drastičnim manjkom radnika, a uzrok tog problema moramo riješiti poboljšanjem radnih uvjeta, plaća i osposobljavanja. Više od 9,1 milijun ljudi u EU, od kojih su 90 posto žene, trenutačno radi u tom sektoru, a još najmanje 1,6 milijuna radnika mora do 2050. godine početi pružati dugotrajnu skrb kako bi se zadržala ista razina te vrste skrbi, koja ni sad nije uvijek primjerena.
Da bismo postali ravnopravnije i pravednije društvo, moramo poduzeti krupne korake i građanima ponuditi ono što im treba. Svi moraju imati mogućnost uspostaviti ravnotežu između profesionalnih i obiteljskih obveza. Svakom djetetu mora biti dostupna kvalitetna skrb. Svaka starija osoba i osoba s invaliditetom mora imati odgovarajuću potporu i dobivati kvalitetne usluge skrbi. Svaki njegovatelj mora biti cijenjen zbog svoje struke. Ponudimo ljudima kvalitetne mogućnosti za kvalitetnu budućnost. Ulaganje u skrb uvijek donosi golemu vrijednost. Krajnje je vrijeme za skrb o skrbi. (Helena Dalli, Nicolas Schmit, Dubravka Šuica)