Građani dali prijedloge kako EU učiniti otpornijom na javnozdravstvene krize

Europski parlament u Hrvatskoj i Predstavništvo Europske komisije, u partnerstvu sa zagrebačkim Pravnim fakultetom, organizirali su prije nekoliko dana konferenciju na temu budućnosti javnog zdravlja. Na nizu panela stručnjaci, predstavnici akademske zajednice, političari i građani raspravljali su o prijedlozima koji bi Europsku uniju trebali učiniti otpornijom na zdravstvene krize, o izazovima komuniciranja u području javnog zdravlja, ali i o tome kako funkcioniranje europskih institucija učiniti pristupačnijim i razumljivim široj javnosti. Rasprava o javnom zdravlju održana je u sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, pokrenutog kako bi građanke i građani u svim državama članicama EU mogli iznijeti prijedloge za reformu europskog bloka.

Različite generacije

Dubravka Šuica, potpredsjednica Komisije zadužena za ovaj proces, u uvodnom je govoru podsjetila na najvažnije alate Konferencije: višejezičnu digitalnu platformu na kojoj svi korisnici mogu unijeti svoje prijedloge te europske panele građanki i građana. Podsjetila je da su se europske institucije obvezale poduzeti potrebne korake u skladu sa zaključcima Konferencije koja sada ulazi u veoma važnu fazu. "Promjene se ne događaju preko noći. Ostaju nam dvije i pol godine mandata da implementiramo prijedloge građana", zaključila je Šuica.

O procesu i ciljevima Konferencije o budućnosti Europe govorila je i zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ, EPP), a o budućnosti javnog zdravlja u EU iz pravne perspektive zastupnik Tomislav Sokol (HDZ, EPP).

Glavak je podsjetila da na europskim panelima sudjeluje 200 nasumično odabranih građana iz svih država članica koji odražavaju raznolikost EUa. Kao posebnu vrijednost izdvojila je suradnju različitih generacija. "Najstariji sudionik ima više od 80 godina, najmlađi 16. Trećina sudionika su mladi u dobi od 16 do 25 godina jer moramo Europu gledati očima mladih."

Sokol je ustvrdio kako je pandemija pokazala da velike javnozdravstvene prijetnje države članice ne mogu rješavati same te su stoga donesene odluke koje će Uniju učiniti spremnijom u budućnosti, poput jačanja nadležnosti Europske agencije za lijekove i boljeg funkcioniranja mehanizma ranog upozoravanja. Iako će zdravstvena politika i dalje ostati u rukama država članica, "dio nejednakosti u kvaliteti zdravstvene zaštite moći će se smanjiti korištenjem fondova EU", rekao je Sokol.

Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić podsjetila je na činjenicu da je, prema istraživanjima Eurobarometra, zdravlje u vrhu interesa građana, odmah nakon klimatskih promjena i zaštite okoliša. Dodala je da je stoga važno da se čuje glas građana.

Perspektive

O budućnosti javnog zdravlja u Hrvatskoj i Europi raspravljalo se i iz komunikacijske i medicinske perspektive. Sudjelovali su dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Ivan Koprić, profesorica Jean Monnet, profesorica europskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Iris Goldner Lang, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu Stjepan Orešković, ravnateljica Škole narodnog zdravlja "A. Štampar" Mirjana Kujundžić Tiljak, student prava Karlo Kožina, liječnica Katarina Babić, ravnateljica Hine Branka Gabriela Vojvodić (videovezom), te dopisnik Hine iz Bruxellesa Slavko Vukadin (videovezom).

I predstavnici europskih građanskih panela Konferencije o budućnosti Europe: Vinko Sebešić, Ivan Begić, Mateja Lisak, Martina Zvonar i Fran Radačić.