Izbori u Njemačkoj nakon 16 godina vladavine Angele Merkel izazvali su burne, ali različite reakcije u članicama EU. Mreža Euractiv.com, čiji je Jutarnji list član preko mrežne stranice Euractiv.hr, objavila je tekst “Što Europa očekuje od post-Merkel Njemačke”. Donosimo tekst za čitatelje jutarnjeg.hr bez reakcije hrvatskog državnog vrha, uz određena kraćenja. Original možete pročitati ovdje.
Euractiv mreža je analizirala su ono kako članice EU reagiraju na izbore u Njemačkoj jer će “boje“ sljedeće vlade odrediti unutarnju politiku i kritične politike EU. Mogućnost progresivne vlade, koju vodi SPD, zabrinjava vlade predvođene strankama desnice koje se zbog toga sjećaju neugodno, a one krajnje desnice se osjećaju ugroženima.
Glavni zaključci:
- Sudjelovanje Zelenih u sljedećoj vladi diže kosu vladama u istočnoj Europi, posebno kada je riječ o vladavini prava i zelenoj politici.
- Jug Europe se nada okončanju stroge fiskalne discipline, dok jastrebi štednje računaju da će njemački liberali smanjiti moguće protivljenje mjerama štednje.
PARIZ - Francuska dilema
Izvršna je vlast pažljivo izbjegla reakciju na ishod njemačkih izbora. Međutim, u objavi na Twitteru od 26. rujna, francuski predsjednik Emmanuel Macron iskoristio je dan izbora za govor o svojoj viziji i ambicijama EU. Prisjetio se svoje inicijative za "suverenu, jedinstvenu i demokratsku Europu", pokrenute prije četiri godine tijekom govora na sveučilištu Sorbonne.
Poruka je snažna: u Parizu se nade usredotočuju na stvaranje ambiciozne proeuropske njemačke vlade, četiri godine nakon posljednjeg reizbora Angele Merkel koji je izazvao frustraciju Elizejske palače zbog manjka ambicija na europskoj razini.
Kako se približavaju predsjednički izbori u Francuskoj idućeg proljeća - kada će Pariz predsjedavati Vijećem EU - to će biti ključno za pomicanje stvari na europskoj sceni.
Francuskoj će trebati snažna i jednako ambiciozna njemačka partnerska vlada za napredak na razini EU-a. “Razgovori o formiranju njemačke koalicije nikako se ne bi trebali preklopiti s francuskim predizbornim razdobljem. Nestabilna Njemačka radit će protiv Macrona, što će krajnje desne stranke iskoristiti ”, rekao je za Euractiv izvor iz EU-a, dodajući da bi idealno bilo da se vlada formira prije kraja godine.
Posebno je važan kompromis koji će, očekuje se, postići Zeleni i liberali (FDP) u pregovorima o sudjelovanju u novoj njemačkoj vladi. Pariz strahuje od pretjerano stroge fiskalne politike koju bi mogli tražiti liberali, ali i od negativnog stava Zelenih kad je riječ o nuklearnoj energiji, koja je najveći energetski izvor Francuske, i zajedničkoj obrani.
BEČ: Kurz šuti dok naprednjaci slave
Šef austrijskih Zelenih čestitao je njemačkoj sestrinskoj stranci na "najboljem rezultatu u povijesti" i rekao da je rezultat njemačkih Zelenih "dobra vijest za budućnost naše djece u Europi".
Austrijski socijaldemokrati su ishod izbora nazvali "povijesnim uspjehom" za SPD, a čelnik izaslanstva austrijskih socijalista (SPÖ) u Europskom parlamentu Andreas Schieder naglasio je da su ovi izbori "prilika za progresivan pomak u cijeloj Europskoj uniji".
Jedna je osoba sumnjičavo šutjela: konzervativni kancelar Sebastian Kurz, koji nije komentirao niti povijesno loše rezultate CDU-a niti pobjedu socijaldemokrata.
"Rezultat u Njemačkoj otvara različite koalicijske konstelacije, a sljedeći će tjedni pokazati tko će postati sljedeći kancelar u Njemačkoj", rekao je Kurz za APA.
SKANDINAVIJA: Scholza vide kao “socijalističkog” saveznika
Mnogi komentatori naglašavaju da je Olaf Scholz došao s obala Baltičkog mora što bi mu trebalo dati sjevernjački mentalitet i afinitet prema skandinavskom sustavu socijalne skrbi. Finska, Švedska i Danska (a uskoro i Norveška, nakon nedavnih izbora) imaju socijaldemokratskog premijera (Finska i Danska premijerke, a uskori i Švedska). Sada će imati "saveznika" u Njemačkoj.
Scholz je za finski Helsingin Sanomat rekao: "Vjerujem da će ono što ćemo učiniti u Europi biti jako ugodno za skandinavske zemlje članice."
Prema Jan von Gerichu, glavnom ekonomistu Nordea banke, “semafor” vlada SPD-a, Zelenih i FDP-a vjerojatno bi vodila manje strogu fiskalnu politiku i bila bi blaža prema zaduženjima i proračunskim deficitima. Taj bi put mogao dovesti do fiskalne integracije u europodručju. Umjesto privremenog instrumenta, EU sljedeće generacije (NGEU, fond za oporavak), stvoren usred pandemije, mogao bi postati stalna pod kontrolom Komisije.
Iz finske perspektive takva bi politika imala prednosti i nedostatke. Ulaganja u infrastrukturu u zelenu tehnologiju i digitalizaciju ponudila bi Finskoj i drugim nordijskim zemljama mogućnosti za dobar zalogaj: Njemačka je prvo izvozno odredište Finske.
Međutim, sadašnja finska vlada, posebno ministrica financija, Annika Saarikko (Centar), sa Švedskom i Danskom (i Latvijom, Austrijom, Nizozemskom, Češkom i Slovačkom) su oprezni kad je riječ o fiskalnim reformama EU-a i pozivaju na za stare okvire proračunskog deficita. Njemačka politika usmjerena prema većoj integraciji EU natjerala bi Finsku da ponovno razmisli o orijentaciji. Helsinki ipak ne očekuje preokrete preko noći.
RIM: Italija želi popuniti "vacuum Merkel"
“Trenutno smo u fazi promjene europskog vodstva. Italija može iskoristiti priliku da ispuni liderski vacuum i povede Europsku uniju ”, rekao je ministar vanjskih poslova Luigi di Maio. Puno se očekuje od Italije i vjerujem da ih Draghi neće razočarati jer Italija ima puno toga za reći na europskoj razini”, dodao je Di Maio.
Premijera Maria Draghija, nekadašnjeg šefa Europske središnje banke, mnogi spominju kao prirodnog nasljednika Merkel kao najistaknutijeg čelnika EU -a.
Tajnik Demokratske stranke lijevog centra Enrico Letta rekao je kako je pobjeda SPD-a "dokaz da se s pandemijom treba boriti iz ljevičarske perspektive".
Na krajnje desnici, i Matteo Salvini iz Lige i Giorgia Meloni iz Braće Italije smatraju da je uspjeh SPD-a znak upozorenja. "Uz senzacionalni poraz desnog centra i pobjedu socijalista, sve je važnije da se talijansko desno središte ujedini", rekao je Salvini, dodajući da "socijal-komunistička ideologija u Europi" inače nema granica. Meloni je rekla da “pad popularnosti CDU-a i CSU-a u Njemačkoj pokazuje da snage desnog centra, koje se godinama bile sklone neprirodnim savezima s ljevicom završavaju razvodnjenog identiteta i gubeći konsenzus”.
MADRID: Španjolci se nadaju "progresivnoj osi" EU-a
Španjolska vlada, koalicija socijalističke stranke (PSOE) i ljevičarskog Unidas Podemos (Ujedinjeni možemo), smatra da će Scholzova pobjeda pomoći u konsolidaciji "progresivne osi" u EU-u.
“Španjolska i Njemačka već su bile ujedinjene u europeizmu. Sada još više u boji i političkoj orijentaciji za promicanje zelenog i poštenog gospodarskog oporavka”, rekao je u španjolski socijalistički premijer Pedro Sánchez. Ako Scholz formira vladu sa Zelenima, to bi "bilo bliže našim (političkim) stavovima i učinilo bi konsolidaciju izlaska iz štednje bržom", naglasili su izvori PSOE-a.
ATENA: Nada da će doći do fiskalnog daha
Suočeni s javnim dugom koji čini 210% BDP-a, Grci su se usredotočili na stav sljedeće njemačke vlade o fiskalnoj politici EU -a. Strahuje se da će "vlada Jamajke", s Ministarstvom financija u rukama liberala, inzistirati na povratku strogoj fiskalnoj politici prema starom, sada suspendiranom Paktu stabilnosti i rasta.
Konzervativna vlada (Nova demokracija, EPP) izbjegla je zauzimanje službenog stava. Svakako, poraz kršćanskih demokrata nije doživljen pozitivno, s obzirom na to da će grčki premijer Kyriakos Mitsotakis biti jedan od rijetkih šefova država iz desnog centra u Vijeću EU (uz hrvatskog Andreja Plenkovića).
“Socijaldemokracija se vraća. Vjetar novih promjena puše u Europi. Čestitamo i sretno Olafu Scholzu. Danas je bolji dan za Njemačku i Europu. Radujemo se bliskoj suradnji s našim njemačkim suborcima ”, rekla je Fofi Gennimata, liderica grčkih socijalista.
Za Atenu je od posebne je važnosti odnos Berlina i Ankare, kojim dominira pitanje izbjeglica i Grčka je svjesna da postoje važne trgovačke veze između Turske i Njemačke, koje se neće promijeniti dolaskom progresivne vlade. Na političkoj razini, progresivna koalicija u Njemačkoj mogla bi utjecati i na grčku politiku. Dugo se raspravljalo o potrebi da se progresivne stranke udruže snage i istupe protiv vladajuće konzervativne stranke.
VIŠEGRAD: Strah od Zelenih
Vlade zemalja Višegradske skupine (Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska) dijele strah od pritiska Zelenih na provedbu vladavine prava.
U Pragu se očekuje blagi pomak u njemačkoj vanjskoj politici, ali vjeruju da će kohezija EU-a ostati zajednički češki i njemački prioritet s potrebnom zelenom transformacijom. Međutim, ako Zeleni ojačaju svoju poziciju u vanjskoj politici, Češka bi mogla očekivati znatno veći pritisak na nekoliko područja. “Sukob interesa, vladavina prava i neovisnost medija - osobito javnih televizija i radija - pažljivije će se pratiti. Svako odstupanje Češke od standarda EU moglo bi se odraziti na kvalitetu češko-njemačkih odnosa”, rekao je Vladimir Handl s Odjela za njemačke i austrijske studije na Karlovom sveučilištu za Euractiv.cz. Ali, ne očekuju se supstancijalne promjene zbog ekonomske međuovisnosti. Izbori u Češkoj će se održati 8. i 9. listopada.
“Socijaldemokrata nema u vladama niti jedne od država V4, niti u glavnim gradovima”, upozorava slovački stručnjak Milan Nič iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose. Nič navodi da će nova vlada biti striktnija po pitanjima vladavine prava, demokratskih principa, klimatskih promjena i energije. "Pritisak na ta pitanja može značiti manje kohezije u V4 jer će se nova vlada usredotočiti na pitanja oko kojih se zemlje ove skupine ne slažu između sebe", tumači Nič.
Agnieszka Łada-Konefał iz njemačkog instituta za poljska pitanja smatra da neće doći do promjene u odnosima jer Nijemci trebaju dobre odnose s Poljskom kako bi uspostavili balans u odnosima s Francuskom. Ali, upozorava, ako Zeleni preuzmu vanjske poslove moglo bi doći do povećane kritike na račun Varšave.
I u Budimpešti su analitičari zabrinuti jer su liberali (FDP) i Zeleni predani liberalno demokratskim vrijednostima.
SOFIJA: Od miljenika do zločestog djeteta
Njemačka vlada pod vodstvom SPD-a mogla bi usmjeriti međunarodnu pozornost na probleme korupcije u Bugarskoj. To bi moglo stvoriti velike probleme bivšem premijeru Bojku Borisovu i njegovoj stranci GERB (EPP) koja pokušava pronaći načine za povratak na vlast. Posljednjih 15 godina Borisov je uživao podršku CDU/CSU koja sada više neće postojati u Vijeću EU.
A Zeleni i liberali bi mogli, nakon što je to napravio SAD, početi upirati prstom u krivce za korupciju u Bugarskoj.
BUKUREŠT: Socijalisti bi na val SPD-a
Zemlja je u političkoj krizi pa se nije oglasio ni predsjednik Klaus Iohannis, Nijemac. Zato su socijalisti bili brzi. “Čestitam Olafu Scholzu i njemačkim socijaldemokratima na velikoj pobjedi na saveznim izborima", napisao je na Facebooku Marcel Ciolacu, predsjednik rumunjske socijalističke stranke PSD. "Lijevo krilo ima stvarnu priliku voditi sudbinu Njemačke sljedećih godina i vratiti društvenu i ljudsku dimenziju u Europu", dodao je.
Victor Negrescu, europarlamentarac PSD-a, rekao je kako su rezultati u Njemačkoj pokazali da ljevica jača u čitavom bloku. “Rezultat u Njemačkoj, kao i u Norveškoj, potvrđuje da je naša borba za modernu ljevicu ispravna. Socijaldemokrati diljem Rumunjske trebali bi biti uvjereni da smo na dobrom putu. Nastavit ćemo rad aktivista europskih socijalista za rumunjsku ljevicu koja daje prioritet građanima ”, rekao je Negrescu.