Kineski konkurent Boeingovom 737 MAX i Airbusovom A320neo, nedavno je završio svoj prvi probni let. Peking je ponosno paradirao svojim zrakoplovom Comac C919, nazivajući ga trijumfom lokalne inovacije.
No, bolji opis za kineski prvi uskotrupni putnički mlažnjak bio bi „avion razvijen ukradenim tajnama zapadnih zrakoplovnih kompanija”, tvrdi američko ministarstvo pravosuđa.
Američko ministarstvo, naime, optužilo je kinesku skupinu kibernetičkih špijuna pod nadimkom „Turbine Panda” da su ukrali podatke zapadnih aviokompanija i prodali ih kineskoj tvrtki Comac, koja je razvila C919.
Britanski obavještajci sada tvrde da kineski špijuni ne predstavljaju prijetnju samo za SAD, već i za Veliku Britaniju, u kojoj su se duboko infiltrirali i pustili pipke Komunističke partije Kine (KPK).
Šef britanske obavještajne službe MI5 Ken McCallum i direktor FBI-a Christopher Wray prije desetak su dana u zajedničkoj konferenciji u Londonu upozorili na porast kineske gospodarske špijunaže na Zapadu.
Obraćajući se poslovnjacima u Thames Houseu, središtu MI5-a, McCallum i Wray ustvrdili su da u Britaniji postoji mreža kineskih špijuna koja nema namjeru stati s krađom sve dok joj to omogućuje da prestigne svoje suparnike u tehnologiji, industriji, politici i moći. Britanska obavještajna služba MI5 danas provodi sedam puta više istraga povezanih s Kinom nego prije četiri godine, a Wray je dodao da FBI započinje novu istragu vezanu uz Kinu svakih 12 sati.
„Na britanskom se tlu odvijaju neprijateljske aktivnosti”, kazao je McCallum, dodavši da je kineska prijetnja opasna za Veliku Britaniju i SAD, ali i ostale saveznike Zapada.
LinkedIn je glavno lovište
McCallum je otkrio da je MI5 intervenirao nakon što je britanski stručnjak za zrakoplovstvo dvaput namamljen u Kinu nakon što je na internetu primio atraktivnu ponudu za posao. Nakon mnogo udvaranja i plaćenih večera, britanskom stručnjaku ponuđen je novac u zamjenu za detaljne tehničke informacije o vojnim zrakoplovima. McCallum nije dao mnogo više informacija osim toga, dodavši samo da je LinkedIn postao glavno lovište kineskih obavještajnih službenika.
Peking je odbacio sve tvrdnje rekavši da su „neutemeljene”.
"Navodne afere o kojima su govorili obične su dimne zavjese", napisao je glasnogovornik kineskoga veleposlanstva u Velikoj Britaniji, „Šire sve vrste laži o Kini kako bi okaljali kineski politički sustav, pojačali antikinesko raspoloženje i njezino isključivanje i kako bi skrenuli pozornost javnosti i prikrili vlastito sramotno djelovanje".
Britanske obavještajne službe obično izbjegavaju biti u središtu pozornosti, a njihova spremnost da progovore i javno pozovu na opreznost, odražava ne samo razmjere prijetnje, već i određenu frustraciju što ih se ne shvaća dovoljno ozbiljno.
Kineske kibernetičke špijune nekoć su smatrali trapavima jer su za sobom ostavljali mnoge digitalne otiske. Ali, njihove metode su se drastično poboljšale posljednjih godina.
Prošle je godine britanski Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC) zabilježio rekordan broj incidenata, a istraživanje cjepiva protiv covid-19 bila su glavna meta špijuna.
Britanska vlada je optužila kineske hakere da su iskoristili ranjivosti u Microsoft Exchange serveru za probijanje korporativnih sustava e-pošte, što im je omogućilo prikupljanje e-pošte, kontakata i drugih informacija od ciljanih tvrtki.
Britanski istražitelji razotkrili su operaciju nazvanu Operation Cloud Hopper koja je ciljala na pružatelje IT usluga, koristeći ih kao odskočnu dasku za otkrivanje tajni pažljivo odabranih meta.
Veliki gubici
Primjerice, kineski su hakeri ubacili zlonamjerni softver u sustav jedne američke naftne kompanije tako što su zarazili online jelovnik kineskog restorana. Kako opisuje novinar Sunday Timesa i autor knjige „Every Breath You Take: China’s New Tyranny”, Ian Williams, kad bi inženjeri tvrtke kliknuli da naruče svoju hranu za van, hakeri bi pristupili značajnoj količini povjerljivih podataka.
Američka Nacionalna protuobavještajna služba opisuje Kineze kao "najaktivnije i najupornije počinitelje gospodarske špijunaže na svijetu".
FBI tvrdi da Kina ima oko 30.000 vojnih kibernetičkih špijuna i 150.000 neformalnih hakera koje može u svakom trenutku aktivirati, te da njeguje novu generaciju "domoljubnih hakera" koji ciljaju na futurističke tehnologije u kojima Kina želi biti predvodnica.
Keith Alexander, bivši šef američke Agencije za nacionalnu sigurnost, opisuje američke gubitke putem kibernetičke špijunaže kao "najveći prijenos bogatstva u povijesti".
Kinesko prikupljanje informacija nadilazi kibernetički prostor. Osim poslovnih veza, Kinezi danas njeguju brojna istraživačka partnerstva sa zapadnim sveučilištima.
McCallum je otkrio da su njihove provjere otkrile najmanje 50 kineskih studenata koji su morali napustiti britanska sveučilišta zbog vojnih i drugih veza.
Kina je najveće inozemno tržište za britanska sveučilišta, a Velika Britanija taj odnos pohlepno iskorištava, zatvarajući pritom oči i uši pred potencijalnim opasnostima. Kineski studenti plaćaju školarine koje godišnje premašuju 30.000 funti, a kineski partneri povezani s Pekingom duboko su ukorijenjeni u britanskim kampusima.
Dok je ovisnost o ruskom plinu šokirao Zapad, raskid veza s Kinom imao bi mnogo veći utjecaj, tvrde stručnjaci.
Mnogi vitalni opskrbni lanci prolaze kroz Kinu, uključujući one za kritične minerale kao što su litij i rijetki metali, ključne za punjive baterije i druge zelene tehnologije.
Kineska ulaganja
U isto vrijeme, Britanija pozdravlja kineska ulaganja koja se procjenjuju na 134 milijarde funti i uključuju 200 tvrtki. Kineska ulaganja uključuju udjele u nuklearnim elektranama i proizvođačima električnih baterija, zračnoj luci Heathrow, Pizza Express, turističkoj kompaniji Thomas Cook, nogometnim klubovima Wolverhampton Wanderers i Southampton te LEVCU-u, tvrtki koja izrađuje crne taksije.
Iako je Huawei izbačen iz 5G telekomunikacijskih mreža, Britanija se i dalje oslanja na kinesku tvrtku za veći dio svoje 4G infrastrukture. Huaweiju je također bilo dopušteno kupiti mali udio u Oxford Sciences Innovation, tvrtki koja komercijalizira istraživanja sa Sveučilišta Oxford, dajući kineskoj tvrtki pristup nekima od najperspektivnijih tehnologija u ranoj fazi koje su razvili britanski akademici.
Vlada često drži zabranu Huaweija u britanskim 5G telekomunikacijskim mrežama kao znak odlučnosti da se suprotstavi kineskom utjecaju, no tvrtka je ipak duboko ukorijenjena u britansko gospodarstvo i akademsku zajednicu.
Pravila ulaganja za “strateške” sektore su pooštrena, bez jasne definicije što znači “strateški”. Nadzor nad akademskim vezama je pojačan, ali pravila nisu jasna i sveučilišta će biti u iskušenju da traže načine da ih zaobiđu kako bi zaštitili novac koji dolazi od kineskih studenata i istraživačkih partnerstva.
Britanska vlada je također ignorirala pozive na ograničavanje tehnologije "pametnih gradova" - kamera i senzora - koje isporučuje Kina, a za koje su obavještajne agencije upozorile da bi mogle olakšati nadzor, špijunažu, sabotažu ili krađu osjetljivih podataka. Prema neprofitnoj organizaciji Big Brother Watch, 73 posto općina u Velikoj Britaniji, 57 posto srednjih škola u Engleskoj i šest od deset NHS zaklada, kao i britanska sveučilišta i policija, koriste opremu koju isporučuju kineske tvrtke optužene za poticanje kršenja ljudskih prava.
McCallum i Wray upozorili su da su sve kineske tvrtke i istraživački instituti dužne odgovarati Komunističkoj partiji Kine i da jednostavno ne postoji privatna kineska tvrtka u bilo kojem smislu. Suradnja radi očuvanja "nacionalne sigurnosti" je obavezna po zakonu.
“Znajte da također imate posla s kineskom vladom... Gotovo kao tihi partneri”, rekao je Wray.
Britanske obavještajne agencije, čiji je posao suprotstaviti se golemom „kineskom stroju”, pokazale su da su odlučne u namjeri da sljedeći premijer postavi pitanje kineske prijetnje na sam vrh političke agende.