Hoće li Kina u godinama koje dolaze prestići zapadne liberalne demokracije u znanstvenim i tehnološkim dosezima? Kakve su šanse da Zapad počne zaostajati za probojima kineskih znanstvenika? Je li moguće da već sada, u ovome trenutku, ne znamo i ne razumijemo što sve pokušavaju Kinezi u svojim istraživačkim laboratorijima?
Praktično na tjednoj razini svjedočimo vijestima koje govore da kineska znanost dostiže pa i prestiže američku i europsku znanstvenu zajednicu kad su u pitanju nove znanstvene spoznaje, što bi u budućnosti moglo drastično promijeniti odnos ekonomske snage Kine prema najnaprednijim zapadnim državama.
U pojedinim istraživanjima, primjerice, kineska znanost nije sputana etičkim načelima kojih se trebaju pridržavati zapadni znanstvenici, pa odlaze korak dalje. Tako je u South China Morning Postu objavljena priča o ‘Malom Bamboo-u‘; mišu za kojeg kineska Akademija znanosti tvrdi da je prvi živi sisavac na kojem su napravili potpuno reprogramiranje/rekombiniranje kromosoma. Kineski znanstvenici doslovno su proizveli miša od 19 pari kromosoma tj. jedan manje nego što je prirodno te su o tome objavili rad u Science magazinu.
‘Little Bamboo‘ prvi je sisavac na planetu koje je živ nakon što su kineski istraživači proveli proces razbijanja kromosoma u različite segmente pa ih potom spojili u novim kombinacijama kako bi stvorili novo ‘pakiranje‘ gena.
Tek koji dan ranije velika kineska kompanija Baidu objavila je pak kako je dostupan za javno korištenje njihov softversko-hardverski integrirani kvantni kompjuter. To 10-quibitno kvantno računalo predstavljeno je na Quantum Create 2022. konferenciji u Pekingu, a radi se o kombinaciji hardwarea koji je proizveo Baidu, softverskih rješenja pod imenom Liang Xi te, kako su naveli, ‘praktičnih kvantnih aplikacija‘.
Baidu se pohvalio kako su dosadašnja rješenja komercijalno dostupnih kvantnih kompjutera nudila ‘samo‘ 7-quibitne performanse. Baidu je kompanija najpoznatija po svojoj tražilici, ali vjeruje da će uz pomoć kvantnih računala napraviti proboj u artificijelnoj inteligenciji, računalnoj biologiji, simulaciji materijala, kao i u financijskim tehnologijama. Zahvaljujući kvantnim algoritmima već su, primjerice, razvijene nove litijske baterije te su odrađene simulacije svijanja proteina kakve ranije nisu bile moguće.
Bilo kako bilo, može se zamisliti situacija u kojoj se Kinezi uz pomoć kvantnih računala uključuju u operacije na globalnim financijskim tržištima, dok u medicini zahvaljujući kombiniranju kromosoma odlaze korak dalje u odnosu na svoje zapadne kolege.
U ovom trenutku nejasno je na koji sve način to može ugroziti stoljetnu globalnu dominaciju zapada u znanosti, kao i primijenjenoj tehnologiji, ali je dojam kako je već sad riječ dominacija neprimjerena ako se opisuje aktualni odnos snaga zapadne i istočnjačke pameti.