SUKOB OKO POLJSKE

Stigla prva reakcija iz Europske komisije na tužbu, prisjetili smo se ranijih tužbi među institucijama EU

Komisija je primila na znanje tužbu Europskog parlamenta te poduzela sve mjere koje su joj na raspolaganju
David Sassoli
 Patrick Hertzog/AFP

Iako nije česta praksa Europski parlament je i formalno podnio ranije najavljenu tužbu protiv Europske komisije zbog toga što smatra da je propustila djelovati u zaštiti načela uvjetovanosti. Već dugo parlament najavljuje ovu tužbu iako pravni stručnjaci ne vjeruju da ima previše šansi za pobjedu na sudu. Svejedno parlament želi ovom tužbom dokazati političku moć i poslati poruku da neće samo stajati po strani i gledati kako Europska komisija, u pokušaju balansiranja između država članica, ne čini ništa.

U priopćenju predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolija se navodi da je pravna služba sukladno sa zahtjevom šefa parlamenta, predala sudsku tužbu Sudu Europske unije protiv Europske komisije jer je propustila primijeniti regulative o uvjetovanosti.

Ova regulativa je usvojena u prosincu prošle godine i ona omogućava Europskoj komisiji da suspendira plaćanja iz proračuna EU državi članici u kojoj je vladavina prava ugrožena. Parlament smatra da se Komisija “suzdržavala do sada koristiti ovu mogućnost” zbog čega je Odbor za pravne poslove parlamenta preporučio pravne korake protiv Komisije.

- Očekujemo od Europske komisije da djeluje konzistentno i da ostvari ono što je predsjednica Ursula von der Leyen rekla tijekom rasprave na plenarnoj sjednici po ovom pitanju. Riječi se trebaju pretvoriti u djela, rekao je Sasolli.

Iako se u priopćenju Europskog parlamenta se ne navodi Poljska imenom, jasno je da se ovaj postupak odnosi na tu državu.

Jedan od razloga zašto su države članice do sada pozivale na oprez, i bile protiv korištenja ovog mehanizma je i činjenica što su Poljska i Mađarska zatražile stav Suda jesu li su takvi mehanizmi, iako su usvojeni u Vijeću, uopće u skladu s EU pravom.

Glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer je rekao da je Komisija „primila na znanje“ tužbu Europskog parlamenta ali i dodao da je Komisija već poduzela sve mjere koje su joj na raspolaganju te je najavila daljnje mjere.

Tijekom nedavne rasprave o vladavini prava u Poljskoj, održanoj na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, došlo je do oštrog sukoba upravo između šefice Europske komisije Ursule von der Leyen i poljskog premijera Mateusza Morawieckog. Dok je šefica Komisija upozorila da je načelo primata prava Europske unije nad nacionalnim zakonima jasna, poljski premijer je govorio kako se u ovom slučaju radi o "prekoračenju ovlasti EU institucija".

Poljska je nedavno kažnjena od Suda Europske unije kaznom od milijun eura dnevno jer nije suspendirala disciplinsku komisiju za suce koja je, prema mišljenju Suda EU, nezakonita. Komisija je danas rekla da Poljska mora platiti tu kaznu i da obično Komisija šalje #periodične zahtjeve za plaćanje". U slučaju da država članica odbija platiti kaznu Komisija može te novce prebaciti u EU proračun iz sredstava koja su dodijeljena toj državi.

Europska komisija i dalje u slučaju Poljske drži sve opcije otvorene. Iako preferira dijalog, ne odbacuje niti novu tužbu protiv Poljske pred Sudom EU, niti pokretanje postupka o uskraćivanju prava glasa u Vijeću. Zato će parlamentu biti teško dokazati da Komisija nije poduzela mjere koje su joj u nadležnosti.

Najkontroverznija tužba - povećanje plaća zaposlenika EU institucija

Tužbe Europske komisije protiv država članica te međusobne tužbe država su vrlo česte pred Sudom Europske Unije. No ne događa se često da institucije Europske unije tuže jedna drugu na sudu.

Ipak ima i takvih slučajeva. Najkontraverznija je bila tužba Europske komisije protiv svih država članica u Vijeću jer nisu htjele pristati na povećanje plaća za zaposlenike europskih institucija. O tome je tada postojala formula koja je u praksi jamčila da će se indeksacijom zapravo povećati plaće gotovo svake godine.

Između 2009. i 2011. godine Vijeće EU-a je blokiralo automatsko povećanje plaća za zaposlenike EU institucija. Komisija je podigla tužbu protiv Vijeća i država članica. U jednom slučaju je Komisija pobijedila, jer Vijeće nije navelo kao razlog blokade „izvanrednu klauzulu“, no 2011. je Sud odlučio protiv Europske komisije.

Ovo je tada bio najdrastičniji primjer kojeg su euroskeptici, ali ne samo oni, koristili protiv kako su ih nazivali "razmaženih, preplaćenih EU birokrata". Barrosova Komisija je u to vrijeme od država članica tražila drastične mjere štednje, smanjenje zaposlenih u javnim službama, rezanje plaća, smanjenje mirovina i tako dalje. A od istih država članica se zahtijevalo da odobre porast plaća zaposlenika EU institucija, plaća koje su ionako nerazmjerno velike u odnosu na većinu država članica. Bilo je primjera da ministar države članice kojem je plaća smanjena za 20 posto odobri da se zaposlenicima EU institucija poveća plaća.

Da taj primjer bude još bizarniji, suci su tako odlučivali i o svojim plaćama, što je svojevrsni sukob interesa, jer su i oni zaposlenici EU i njihove plaće se računaju prema pravilima kao za sve druge zaposlenike. Visoke plaće zaposlenika EU institucija su uvijek omiljena tema kritičara EU ali ovaj slučaj, kada su se plaće povećavale za one koji su od drugih tražili najteže mjere štednje u povijesti, izazvao je bijes javnosti. Shvatilo se to kao poruka „činite ono što mi kažemo, a ne što mi činimo“. Nakon toga se formula izračuna plaće promijenila pa je sada moguće da se povećanje plaća zamrzne.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 01:11