Dok traju borbe oko Rafaha, "zadnjeg" utočišta u pojasu Gaze na samoj granici s Egiptom, Izrael najavljuje "opći napad na grad", SAD i EU nastoje odvratiti premijera Netanyahua od te namjere, a u Kairu se vode zasad bezuspješni pregovori o prekidu vatre.
U glavnom gradu Egipta, koji je na granicu s pojasom Gaze poslao vojsku i gradi utvrde kako bi spriječio da palestinske izbjeglice prijeđu na njihov teritorij (u Rafah se, prema nekim procjenama sklonilo čak 1,5 milijuna ljudi), stigli su katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim al-Thani, kao "zastupnik interesa" militantnog pokreta Hamas, šef CIA-e William Burns i načelnik izraelske obavještajne službe Mossad David Dadi Barnea, koji pokušavaju dogovoriti primirje.
No, pregovori o sporazumu o privremenom prekidu vatre u pojasu Gaze i oslobađanju izraelskih talaca koje drži Hamas produljeni su za još tri dana zbog izostanka napretka, javlja The New York Times (NYT), pozivajući se na egipatske dužnosnike. Napominje se da prema rezultatima prvog dana pregovora sudionici sastanka nisu uspjeli postići neki smisleni dogovor.
Jedan od sugovornika NYT rekao je da je zapelo na pitanju - koliko palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima može biti razmijenjeno za izraelske taoce koje su još 7. listopada 2023. godine prilikom brutalnog napada na Izrael oteli pripadnici Hamasa. Američki dužnosnik rekao je za NYT da će se razgovori odvijati na nižoj razini sljedeća tri dana.
No, iako je premijer Benjamin Netanyahu rekao da od napada na Rafah ne odustaje i da su Hamasovi prijedlozi "buncanje", a glavni cilj - uništenje Hamasa u pojasu Gaze - i dalje je prioritet, neki analitičari smatraju da je sama činjenica da je u Kairo poslao šefa Mossada ipak znak da nije tako rezolutan.
Osim toga, i američki predsjednik Joe Biden apelira na Netanyahua da se smiri te se zalaže za najmanje šestotjedno primirje i puštanje svih talaca, kako je rekao nakon sastanka s jordanskim kraljem Abdullahom. Inače, kralj Abdullah je rekao da "Arapi ne mogu dopustiti i prijeći preko izraelskog napada na Rafah". Naime, mnogi se pribojavaju da bi to moglo označiti i širenje sukoba na cijelu bliskoistočnu regiju.
Podsjetimo da je Hamas preko katarskih posrednika predložio prekid vatre na četiri i pol mjeseca, a za to vrijeme oni bi postupno oslobodili sve taoce koje još drže (navodilo se da ih još u zarobljeništvu ima oko 130), ali za to traže oslobađanje 1500 Palestinaca iz izraelskih zatvora, od kojih je 500 osuđeno na doživotne kazne.
Osim toga, Hamas traži povlačenje izraelske vojske i određene sigurnosne garancije da Izrael nakon puštanja talaca neće krenuti u sveopći napad na pojas Gaze. No, kako piše moskovski Komersant, Netanyahu se ne želi obvezati takvim obećanjima, a traže i Hamasova zapovjednika u Gazi Yahya Sinwara.
Kako pak piše Axios, izraelski premijer Netanyahu spreman je "dati" tri palestinska zatvorenika za jednog izraelskog taoca. Inače, oporba i dobar dio javnosti vrši pritisak na Netanyahua da vrati taoce, ali većina Izraelaca podržava "drastični obračun s militantima Hamasa".
U svakom slučaju, pregovori se nastavljaju, a pritisak međunarodne javnosti na Izrael još traje, jer bi napadom na Rafah, pretpostavlja se, došlo do jedne od najvećih humanitarnih kriza u povijesti.