Samo jedna ruta ostala je otvorena za međunarodne humanitarne konvoje koji donose hranu, vodu i drugu pomoć za više od milijun Sirijaca opkoljenih građanskim ratom. Sada bi taj put, upozoravaju dužnosnici, Rusija mogla pokušati zatvoriti ili iskoristiti za pregovaranje sa svjetskim silama u jednom drugom ratu, onom u 1.500 kilometara udaljenoj Ukrajini, piše New York Times.
Diplomati i stručnjaci rekli su da bi zatvaranje koridora, na graničnom prijelazu s Turskom, Bab al-Hawa, gotovo sigurno prisililo tisuće ljudi da pobjegnu iz Sirije. To bi samo pogoršalo izbjegličku krizu u Europi i na Bliskom istoku koja se već sada smatra najgorom od Drugog svjetskog rata.
Kako će glasati Rusija
Vijeće sigurnosti UN-a, gdje Rusija ima veto, u srpnju će glasovati o tome hoće li put za dostavu pomoći ostati otvoren. No, čini se da se na koridoru već osjećaju posljedice rata u Ukrajini i suprotstavljenih interesa Rusije i SAD-a.
'Rat u Ukrajini ima široke implikacije za Siriju - i za cijelu regiju i za svijet', rekao je ministar vanjskih poslova Jordana, Ayman Safadi, u intervjuu ovog mjeseca u Washingtonu.
Safadi je rekao da Jordan napeto promatra kako će Rusija pristupiti glasovanju. Više od milijun sirijskih izbjeglica već živi u Jordanu, rekao je, a za posredovanje u mirovnom sporazumu u 11-godišnjem građanskom ratu u Siriji 'zasigurno je potreban dogovor Rusa i Amerikanaca'.
'S obzirom na trenutnu dinamiku, posljedice bi mogle biti teške u smislu životnih uvjeta za sirijske izbjeglice i raseljene osobe', rekao je.
Koristeći svoje pravo veta u Vijeću sigurnosti, Rusija je pomogla zatvoriti još tri humanitarna koridora u Siriji 2020., a prošle godine pristala je zadržati onaj u Bab al-Hawi, i to tek nakon intenzivnih pregovora sa SAD-om. Rusija je kazala kako je zatvaranje tih ruta potrebno za održavanje suvereniteta Sirije i zalagala se za distribuciju pomoći uz odobrenje vlade predsjednika Bašara al-Asada umjesto putem Ujedinjenih naroda.
Rusija je jedan od Asadovih saveznika u građanskom ratu u Siriji, koji je počeo 2011., a pomoć je uglavnom išla u područja koja su okupirali pobunjenici. Ruta iz Bab al-Have vodi u sirijsku sjeverozapadnu provinciju Idlib, jedan od posljednjih dijelova teritorija pod kontrolom pobunjenika i područje koje je postalo utočište za ekstremističku organizaciju povezanu s Al Qaidom.
Sada je u tijeku međunarodna kampanja da ruta ostane otvorenom. Sjedinjene Države predsjedaju Vijećem sigurnosti ovog mjeseca i održale su niz sastanaka na kojima su se dotakli nevolja Sirijaca koji su ostali bez domova ili im je na neki drugi način potrebna pomoć kako bi preživjeli.
Zamjenik ruskog veleposlanika u UN-u, Dmitrij Poljanski, rekao je da Moskva nije odlučila kako će glasovati. No, u intervjuu u petak, rekao je da je prema sadašnjem sustavu humanitarna pomoć ugrožena od strane ekstremista u Idlibu.
'Ne poričem da je ta pomoć namijenjena izbjeglicama, ali terorističke skupine također imaju koristi od toga', rekao je, dodajući da su ekstremisti napali neke pošiljke pomoći.
Poljanski nije želio razgovarati o zadržavanju koridora otvorenim, osim što je rekao da pregovori između Rusije i Sjedinjenih Država stagniraju, s obzirom na 'trenutne geopolitičke okolnosti'.
'Iskreno, u ovoj fazi nemamo puno stvari zbog kojih bismo mogli biti optimistički', rekao je.
Trgovanje humanitarnom pomoći
No, tri strana diplomata izjavila su da je Rusija poslala nejasne signale koji upućuju na to da bi mogla pokušati iskoristiti glasovanje kako bi si izborila ustupke u sukobu oko Ukrajine. Sjedinjene Američke Države i europske zemlje uvele su razne sankcije Rusiji kako bi tu zemlju kaznile zbog invazije na susjednu zemlju.
Diplomati nisu htjeli detaljnije pojašnjavati i rekli su da je Moskva prestala izravno povezivati sudbinu koridora s ratom u Ukrajini. No, dodali su kako vjeruju da će se Moskva za pomoć oko izbjegavanja sankcija obratiti zemljama koje će biti izravno pogođene novim izbjegličkim valom.
Jedan diplomat također predviđa da će se Rusija braniti od optužbi da je invazijom narušila suverenitet Ukrajine, tako što će reći da humanitarni konvoj narušava teritorijalni integritet Sirije.
Jedan je drugi američki diplomat kazao će SAD i druge zemlje u Vijeću sigurnosti Moskvi poslati 'jasnu poruku' apelirajući da ruta ostane otvorena, ali nema nikakve garancije da će Moskva to poslušati. Svi diplomati koji su opisivali ovu međunarodnu situaciju, željeli su ostati anonimni.
'Rusi nikada nisu priznali da je prijelaz Bab al-Hawa od vitalnog značaja i da ga moramo držati otvorenim', rekla je Sherine Tadros, voditeljica ureda Amnesty Internationala pri Ujedinjenim narodima. 'Bio je to samo dio njihove strategije komadanja, dio po dio. A ovo je uvijek bio materijal za pregovaranje i dogovore 'ispod stola'. Ono što je posebno tužno je kako se igraju sa životima ljudi', dodala je Tadros.
Izbjeglice iz Sirije
Ogromna većina sirijskih izbjeglica živi u Turskoj, gdje dužnosnici već godinama upozoravaju da je zbog toga zemlja pred točkom pucanja.
Turska se priprema za ono što bi Rusija mogla učiniti, kažu izvori upoznati s internim razgovorima. Obojica su rekli kako očekuju da će ruta biti dio diplomatskih razgovora s Moskvom o Ukrajini.
Turska, članica Sjevernoatlantskog saveza, opskrbljuje Ukrajinu oružjem i zabranila je ruskim ratnim brodovima pristup strateškim plovnim putovima koji vode iz Crnog mora. No, ovog je mjeseca turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan signalizirao da će se ta zemlja protiviti pridruživanju Švedske i Finske NATO-u, navodeći kao razlog sigurnosne bojazni. Moskva je dugo zahtijevala da vojni savez zaustavi svoje širenje prema ruskim granicama.
Mađarski premijer Viktor Orban ranije je blokirao embargo EU-a na uvoz ruske nafte, želeći navodno na taj način obuzdati porast cijena energenata. Mađarska je izbacila desetke tisuća izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja Bliskog istoka, no ove je godine prihvatila oko 600.000 ukrajinskih izbjeglica.
Jordan, koji je usko povezan i s Rusijom i s SAD-om, nastojao je ne uvlačiti se u rusko-ukrajinski sukob te je pozvao administraciju Joa Bidena da oživi mirovne pregovore o okončanju rata u Siriji. Rat u Ukrajini te je pregovore, kaže Safadi, doveo do slijepe ulice.
'Iz naše perspektive, status quo je jako opasan jer samo produžava patnje sirijskog naroda', rekao je u intervjuu. Jordan je jedna od nekoliko zemalja Bliskog istoka koja je nedavno ponovno uspostavila odnose s Asadovom vladom, unatoč protivljenju SAD-a.
Građanski rat u Siriji natjerao je 5,7 milijuna ljudi da napuste zemlju. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, zemlju je napustilo 6,7 milijuna Ukrajinca.
Očekuje se da će prijeteća svjetska nestašica hrane, dijelom izazvana blokadom izvoza žitarica iz crnomorskih luka, izazvati silnu patnju.
'Pretpostavljamo da će nastati humanitarna kriza zbog nedostatka hrane', rekao je talijanski premijer Mario Draghi novinarima u Washingtonu ranije ovog mjeseca na pitanje o rastućem broju izbjeglica u Europi. 'Tada bi situacija mogla postati vrlo, vrlo teška.'
U priopćenju objkavljenom prošlog tjedna, Kremlj je rekao da će pomoći u sprječavanju nestašice hrane ako Zapad ublaži svoje sankcije. Predsjednik Vladimir Putin 'naglasio je da je Ruska Federacija spremna dati značajan doprinos prevladavanju krize s hranom tako što će odobriti izvoz žitarica i gnojiva, pod uvjetom da se ukinu politički motivirane sankcije Zapada'. No, Zapad je njegovu ucjenu brzo odbio.
Stotine tisuća izbjeglica i migranata s Bliskog istoka i sjeverne Afrike stiglo je u Italiju tijekom krize koja je kulminirala 2015. godine, kada je 1,3 milijuna ljudi pobjeglo u Europu. U Washingtonu je Draghi rekao da je Italija ove godine primila gotovo 120.000 Ukrajinaca. No rekao je da broj Sirijaca koji su ostali u njegovoj zemlji, umjesto da se presele negdje drugdje u Europi, 'nije značajan'.
'Pitanje života i smrti'
Na međunarodnoj donatorskoj konferenciji ovog mjeseca u Bruxellesu, Sjedinjene Države su se obvezale poslati gotovo 808 milijuna dolara humanitarne pomoći Siriji, što je jedna od najvećih pojedinačnih donacija SAD-a od početka tog rata. Agencija UN-a za izbjeglice prikupila je 6,7 milijardi dolara na donatorskoj konferenciji za podršku Siriji ove godine te je za 2022. godinu tražila još 10,5 milijardi dolara.
Najavljujući slanje pomoći, Linda Thomas-Greenfield, američka veleposlanica pri UN-u, rekla je da je nestašica hrane humanitarnu pomoć Siriji ove godine 'učinila posebno bitnom'. Ne spominjući Rusiju, Thomas-Greenfield je glasovanje o ruti pomoći nazvala 'pitanjem života i smrti'.
Poljanski, ruski diplomat, rekao je da bi drugi, neslužbeni granični prijelazi u Siriji mogli omogućiti nastavak isporuke pomoći. 'Bit će teško isporučiti pomoć UN-a kroz ove točke, naravno, ali to ne znači da će ti prijelazi biti neaktivni', rekao je.
To je pitanje također dovelo do usporedbi između ruske podrške brutalnoj vladi u Siriji i Putinove agresije u Ukrajini.
'Nitko tko je pratio Putinovu brutalnost u Siriji u posljednjem desetljeću ne bi trebao biti iznenađen što on izgladnjuje i granatira Ukrajince - baš kao što je izgladnjivao i granatirao Sirijce', rekao je senator Bob Menendez, demokrat iz New Jerseyja i predsjednik Odbora za vanjske poslove američkog Senata.