U
Ž
I
V
O
Iako službeni Berlin bezuvjetno podržava Kijev, a njemački zakoni ne dopuštaju da se ruska invazija na Ukrajinu brani ili bilo kako opravdava, u Njemačkoj svejedno ima zagovornika "ruskog svijeta", piše The Insider. Proljetos su organizirali skupove podrške ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i ratu u Ukrajini, a sada organiziraju skupove protiv Sjevernoatlantskog saveza (NATO) te zazivaju "mir" s Rusijom te zaustavljanje pošiljki vojne pomoći koje Berlin šalje u ukrajinskoj vojsci. Ti se prosvjednici izdaju za nezavisne aktiviste, a zapravo surađuju s ruskim veleposlanstvom u Njemačkoj i lokalnim ekstremnim desničarima.
Ruska zajednica u Njemačkoj najveća je u Europi. Oko 4,5 milijuna ljudi u Njemačkoj govori ruski, a 230 tisuća ima rusko državljanstvo. Putinovi su pristaše sredinom proljeća bili najaktivniji.
The Insider navodi da su organizirali auto-moto susrete podrške Rusiji i protiv rusofobije. Najveći je bio onaj u Berlinu koji se održao 3. travnja, dan nakon što se doznalo za masakr u ukrajinskom gradu Buči. Na susretu se okupilo između 400 i 700 osoba, a njemački su mediji skup prozvali sramotnim. Okupljeni na skupu mahali su ruskim i sovjetskim zastavama, preko razglasa puštali ruske pjesme te vrijeđali ukrajinske izbjeglice.
Formalno gledano, skup su organizirali vlasnik automehaničarske radnje Christian Fraher (pravo mu je ime Igor Fraher), vlasnik njemačkog i ruskog državljanstva te Nijemac Rene Hermann. Fraher je u Njemačku stigao prije 20 godina iz Orska, a Hermann zahvaljujući poslovnim putovanjima u Rusiju dobro barata ruskim. Hermann je u ožujku u prilogu koji je emitiran na ruskoj državnoj televiziji podržao Putina.
Skup se nastojalo prikazati kao spontano okupljanje, no borac za ljudska prava Aleksej Kozlov tvrdi da ga je najvjerojatnije financirala ruska ambasada. "Skup je bio prilično skup. Na automobilima su imali posebne zastave koje su se morale naručiti, a ondje je bilo i građana drugih gradova, što znači da su dovedeni u Berlin te da su negdje odsjeli. To je zahtijevalo koordinaciju i sredstva", rekao je Kozlov.
4000 eura kazne za slovo "Z"
Fraher i Hermann kasnije su viđeni na događaju koji je kod spomenika Seelowskim uzvisinama organizirala ruska ambasada.
Fraher se nakon skupa u Berlinu požalio da je primao prijetnje te da skup nije bio skup podrške Rusiji već prosvjed protiv diskriminacije Nijemaca koji govore ruski te imaju rusko državljanstvo. Nezavisni su mediji kasnije otkrili da Fraher zaista podržava Rusiju te da je svoje pratitelje na komunikacijskoj platformi Telegram više puta pozvao da na društvenim mrežama napadnu Ukrajince i njima naklonjene profile.
Skupovi podrške Rusiji u travnju su se održali i u drugim njemačkim gradovima, međutim nisu polučili željene rezultate. Ukrajinci i oponenti rata bacali su konjski izmet na okupljene u Hannoveru, a u Frankfurtu im gradske vlasti nisu izdale dozvolu za okupljanje pa su održali običan prosvjed.
Njemačka je u ožujku počela novčano kažnjavati svako javno isticanje zloglasnog slova "Z". Šezdesetdvogodišnja građanka Hamburga kažnjena je novčanom kaznom od 4000 eura zbog isticanja slova "Z" na stražnjem staklu svoga automobila. Vlasti u Berlinu zabranile su isticanje i drugih ruskih vojnih simbola.
Njemačka je policija u listopadu pretražila stan ruske blogerice Julije Prohorove (poznata i kao Julija Černiševa) zato što je ova na društvenim mrežama slavila Rusiju i granatiranje ukrajinskih gradova. Prohorova je dolazila i na skupove podrške Ukrajini te provocirala one koji su se na njima okupljali. Policija joj je zaplijenila mobitel i laptop te je tereti za "odobravanje kaznenih aktivnosti".
Ulične demonstracije
Ruska dijaspora u Njemačkoj tijekom posljednjih se mjeseci zbog spomenutih zabrana i restrikcija okrenula uličnim demonstracijama. Na skupovima prosvjeduju protiv sankcija koje je Zapad nametnuo Moskvi, ali i visokih cijena te restrikcija koje su uvedene zbog pandemije koronavirusa. Na spomenuta okupljanja dolazi šarolika ekipa - od Putinovih pristaša preko kojekakvih ekstremista i marginalaca do zagovornika teorija zavjera. Prosvjednih skupova poput opisanih nema mnogo, a na njih ne dolazi mnogo ljudi - od par stotina do par tisuća. U Kölnu je početkom prosinca organiziran prosvjed protiv njemačke politike i politike NATO-a.
Taj prosvjed i druge slične skupove u Kölnu koji su se održali od 24. veljače naovamo organizirali su supružnici Maxim Schlund i Elena Kolbasnikova, aktivisti vojno-patriotskog društva Pamjat. Napor koji su uložili u organiziranje tih skupova nije prošao nezapaženo. Kolbasnikova je dobila otkaz, a mnogi su tražili i da je se deportira u Rusiju. Ruska televizijska postaja Carigrad emitirala je u listopadu prilog u kojem se moglo vidjeti kako su supružnici Schlund-Kolbasnikova ruskim civilima i borcima Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike nosili humanitarnu pomoć. Njih dvoje u Donbas nisu stigli sami od sebe već je njihova ekspedicija bila dio političke kampanje koju je organizirao Sveruski narodni front, ruska politička stranka na čijem je čelu sam Vladimir Putin.
Kolbasnikova se tijekom tog putovanja susrela s aktivisticom Lianom Kilintz, predsjednicom fondacije koja je također u Donbas slala humanitarnu pomoć. Kilintz je nedavno zbog poticanja na mržnju te negiranja genocida imala problema sa zakonom. Za sve je kriva fotografija koju je objavila, a na kojoj su se mogle vidjeti osobe omotane u ruske zastave i zastave sa slovom "Z".
Dodvoravanje Putinu i Moskvi
The Insider navodi da Kolbasnikova surađuje s poznatim kelnskim ekstremnim desničarom, islamofobom, antisemitom i obožavateljem Putina Markusom Beisichtom. On joj pomaže organizirati skupove protiv NATO-a i prokremaljske online kampanje. Beisicht je i sam viđen na nekoliko proruskih skupova, a na jednom je održao i proruski govor. On i ruski konzul u Berlinu Aleksej Dronov planiraju u veljači 2023. godine organizirati prosvjedni skup ispred američke vojne baze u Ramsteinu.
"Povijest Moskvina podrivanja društvenih pokreta, pogotovo onih europskih i transatlantskih, prilično je dugačka. Danas to radi skupa s novim konzervativnim pokretima, krajnje desne organizacijima te ekstremistima", rekao je njemački politolog Felix Riefer.
Ruski medijski tajkun blizak Kremlju Konstantin Malofejev te profašistički režimski ideolog Aleksandar Dugin godinama su u kontaktu s europskom krajnjom desnicom i drugim radikalnim pokretima.
Udo Voigt, bivši europarlamentarac iz redova Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD), sudjelovao je 2015. na Međunarodnom ruskom konzervativnom forumu u Sankt-Peterburgu te je tamo pohvalio Putinovu "umješnu i diskretnu" politiku. Delegacija Alternative za Njemačku (AfD), krajnje desne populističke stranke koja godina gaji bliske odnose s Moskvom te koju Moskva navodno financira, posjetila je glavni grad Rusije krajem 2020. godine. Tada ih je primio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Otkad je izbio rat u Ukrajini, vodeći ljudi AfD-a distancirali su se od Moskve te ustvrdili da ruska invazija na Ukrajinu "nema opravdanja".