Ruska središnja banka u trećem kvartalu 2014. godine povećala je zalihu zlatnih rezervi kako bi se pripremila za mogućnost dugotrajnog ekonomskog rata sa Zapadom.
Posljednje istraživanje Svjetskog vijeća za zlato otkriva da je Kremlj pokupovao čak 55 tona skupocjenog metala, daleko više od bilo koje druge svjetske nacije i sve to u posljednja tri mjeseca zaključno s krajem listopada.
Putin je, čini se, objeručke iskoristio pad cijena zlata u svijetu, a kako navode analitičari, Rusija je samo u posljednjem desetljeću utrostručila zlatne rezerve i procjenjuje se da one sad teže 1150 tona.
Naime, pad cijena nafte i klizanje vrijednosti rublja mogli bi stajati ruski proračun 331 milijardu rubalja (šest milijardi dolara) u 2015., prenose ruski mediji u utorak upozorenje čelnice ruske Revizorske komore, a potaknuli su također Svjetsku banku da snizi prognoze ruskog gospodarskog rasta.
Procjena izgubljenih proračunskih prihoda temelji se na aktualnoj makroekonomskoj prognozi koju je pripremilo rusko ministarstvo za gospodarski razvoj, kazala je Tatjana Golikova, a prenijela ruska novinska agencija Itar-Tass.
Početkom prosinca ministarstvo gospodarstva oštro je smanjilo prognoze za rusko gospodarstvo, predviđajući mu pad aktivnosti za 0,8 posto u idućoj godini, u kontekstu zapadnih sankcija povezanih s krizom u Ukrajini i pada cijena nafte.
Procjenjuju da će aktivnosti dotaknuti dno sredinom iduće godine i potom krenuti putem oporavka paralelno cijenama nafte.
U ministarstvu su tada procijenili da će se cijene nafte vratiti u raspon od 85 do 95 dolara.
U utorak su cijene nafte kliznule na svjetskim tržištima prema novoj najnižoj razini u pet godina, od 66 dolara za barel, a u proteklih šest mjeseci smanjene su oko 40 posto.
Čelnica Revizorske komore upozorava da bi iznos izgubljenih proračunskih prihoda u 2015. mogao biti i veći od najavljenih 331 milijardu rubalja, ovisno o isplati dividende Rosnjeftegasa, državne holding kompanije koja drži kontrolne udjele u Gazpromu i Rosnjeftu.
Odvojeno je Svjetska banka (SB) u utorak prognozirala da će se aktivnost u ruskom gospodarstvu smanjiti u idućoj godini za 0,7 posto, upozorivši ujedno da bi taj pad mogao biti i veći budu li cijene nafte i dalje padale.
Iz Svjetske banke napominju da se ta prognoza temelji na scenariju koji predviđa prosječnu cijenu nafte u idućoj godini od 78 dolara za barel. Ukoliko cijene padnu na 70 dolara za barel, rusko gospodarsko smanjit će se za 1,5 posto, navode u SB-u.
Upravo zbog toga, kako smatraju analitičari, bogate zlatne rezerve mogle bi spasiti Rusiju i biti njezino ključno oružje u borbi protiv neizvjesnosti na tržištu, kao i mogućem ekonomskom ratu protiv Sjedinjenih Država i Europske unije.
Inače, najveći kupci zlatnih rezervi, nakon Rusije, su Kazahstan i Azerbajdžan.
Sveukupno, središnje banke diljem svijeta kupile su 93 tone zlata u trećem kvartalu, a sve zbog, kako navode iz Svjetskog vijeća za zlato, geopolitičkih tenzija i pokušaja zemalja da smanje ovisnost svojih rezervi o američkom dolaru.
Glavni ekonomski analitičar Svjetskog vijeća za zlato Alistair Hewitt predviđa da će središnje banke kupiti oko 500 tona tog metala do kraja ove godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....