Rusija nadograđuje svoj nuklearni arsenal i drži svoje strateške snage na najvišem stupnju pripravnosti dok Zapad vodi "hibridni rat" protiv nje, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak na konferenciji visokih obrambenih dužnosnika.
Putin je isto tako rekao da će Moskva nastaviti svoju "posebnu vojnu operaciju" u Ukrajini i da su svi pokušaji nanošenja strateškog poraza Rusiji propali.
Putin je rekao i da ne planira rat "protiv Europe" nakon što je napomenuo da je aktivnost NATO-a "pojačana".
Optužio je SAD da iskorištava Europu za vlastite interese, a njegov izjava dolazi nakon što je Rusija zaprijetila da će odgovoriti na novi obrambeni sporazum između Helsinkija i SAD-a
Putin je također rekao, ne navodeći detalje, rekao da će pristupanje Finske NATO-u stvoriti "probleme" toj zemlji.
U nastavku svog govora Putin je rekao da Moskva planira povećati svoju vojsku na 1,5 milijuna vojnika. Rekao je i da mu je cilj u 2024. godini povećati broj vojnika pod ugovorom, i to na 745.000.
Šojgu, koji je s Putinom na konferenciji, kaže da je zemlja postavila 7000 km mina duž prve crte bojišnice u Ukrajini. Ustvrdio je i da Rusija proizvodi veće količine visokotehnološkog oružja od NATO-a, unatoč međunarodnim sankcijama.
Članstvo Ukrajine u NATO-u "nije za Rusiju prihvatljivo niti za 10, a niti za 20 godina", rekao je Putin.
Nakon što su izašli detalji s Putinove konferencije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je svoju izvanrednu konferenciju, no ne zna se o čemu će točno na njoj govoriti.
‘Žele pregovarati? Pa neka...‘
Putin je rekao i da će Rusija biti spremna razgovarati s Ukrajinom, SAD-om i Europom o budućnosti Ukrajine ako to one budu željele, ali će Moskva pritom braniti svoje nacionalne interese.
Putin. koji je u veljači 2022. poslao svoje trupe u Ukrajinu, u više je navrata rekao da bi bio sklon razgovarati o miru, no zapadni dužnosnici smatraju da čeka američke predsjedničke izbore u studenome prije nego li se istinski potrudi.
"U Ukrajini, oni koji su agresivni prema Rusiji, kao i u SAD-i u Europi - žele li pregovarati? Pa neka, ali mi ćemo to učiniti na temelju naših nacionalnih interesa", rekao je Putin vojnim dužnosnicima u Moskvi.
"Nećemo odustati od onog što je naše", poručio je.
Rusija kontrolira oko 17,5 posto međunarodno priznatog teritorija Ukrajine. Rusija je 2014. anektirala Krim, a za četiri ukrajinske oblasti koje djelomično kontrolira također kaže da su dio Rusije.
Kijev pak uzvraća da neće biti miran sve dok i posljednji ruski vojnik ne bude izbačen iz zemlje.
Tenzije s Finskom
Rusija je u utorak pozvala na razgovor finskog veleposlanika kako bi mu prigovorila zbog novog obrambenog sporazuma koji je Finska sklopila sa Sjedinjenim Državama, a koji će im omogućiti pristup područjima u blizini granice s Rusijom, objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Veleposlaniku je rečeno da Moskva "neće dopustiti da prođe bez odgovora jačanje NATO-ova vojnog potencijala na ruskoj granici, što prijeti sigurnosti Ruske Federacije, i da će poduzeti potrebne mjere kako bi odgovorila na agresivne odluke Finske i njezinih NATO saveznika", rekla je glasnogovornica Maria Zaharova.
FInska je ove godine ušla u NATO što je zatražila nakon što je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022.
Sporazum sa SAD-om omogućuje brz pristup američkoj vojsci i pomoć Finskoj u slučaju sukoba, rekli su dužnosnici.
Po sporazumu, američka vojska imat će neograničen pristup 15 objekata i područja u Finskoj gdje će moći pohraniti svoju opremu i streljivo, uključujući četiri zračne baze i vojnu luku.
SAD ima slične sporazume s mnogim zemljama u istočnoj Europi.
‘Sporazumi su očita prijetnja‘
Kremlj je u petak rekao da će sporazum biti "očita prijetnja" za Rusiju i da će izazvati tenzije u odnosima s Helsinkijem.
Danska je također sklopila obrambeni sporazum sa SAD-om koji će omogućiti da američki vojnici i vojna oprema deset godina budu stacionirani na danskom tlu, rekla je u utorak danska premijerka Mette Frederiksen.
Sličan sporazum ovaj je mjesec SAD sklopio i sa Švedskom, a Norveška je 2001. sklopila sporazum sa SAD-om koji regulira američke vojne aktivnosti na njezinu tlu.
"To znači da američki vojnici i oprema mogu biti trajno stacionirani na danskom tlu", rekla je Frederiksen na konferenciji za novinare.
Sporazum će biti potpisan ovaj tjedan, a stupit će na snagu za oko godinu dana kada se donesu potrebni zakoni, rekla je.