Putin je bio na koljenima, a onda mu je Zapad pružio slamku spasa: ‘Rusi? Vratili su inicijativu‘

Odugovlačenje zapadnih zemalja u vezi toga da dostave ključnu vojnu pomoć poput tenkova, omogućilo je ruskim snagama da ‘povrate inicijativu‘ u ratu u Ukrajini, pokazuje nova analiza Instituta za ratne studije, piše Newsweek.

U ovih 11 mjeseci, rat u Ukrajini se razvijao u tri faze, a ‘ritam dostave zapadne vojne pomoći snažno je oblikovao njegov tijek‘, objavio je u nedjelju Institut za ratne studije (ISW).

Prvi period rata, prema definiciji ovog think tanka, bio je od početka invazije 24. veljače 2022., pa do 3. srpnja 2022.

U toj fazi, ruske snage su bile u ofenzivi, ali ukrajinske snage su ‘preuzele inicijativu i započele veliku protuofenzivu u kolovozu‘.

Iako je Ukrajina do sredine studenog uspjela izgurati Ruse iz zapadnog dijela Hersonske oblasti, nije uspjela pokrenuti novu kontraofenzivu sve do druge faze rata.

Snage Kremlja tada su imale ‘priliku povratiti inicijativu da su to željele ili podići ljestvicu za neke buduće ukrajinske protuofenzive čak i ako to nisu učinile‘.

No sposobnost Ukrajine da pokrene neku protuofenzivu u ovoj trećoj fazi, ograničena je oklijevanjem Zapada da Ukrajinu opskrbi naprednim sistemima naoružanja, posebno tenkovima, projektilima dugog dometa i sistemima protuzračne obrane.

Iako ukrajinska vojska ima i nekih unutarnjih problema, ‘oružje i zalihe su uvijek ključne za planiranje i provedbu vojnih kampanja‘, kaže ISW.

Kijev zna što je na kocki

S obzirom da zemlja prije rata nije imala obrambenu industriju na nekoj visokoj razini, Kijev se uvelike oslanjao na zapadne saveznike da opskrbi vojsku svom opremom potrebnom da odvrati ruski napad ili da pokrene vlastitu protuofenzivu.

Zapadna pomoć je u prvim mjesecima rata bila ograničena na obnavljanje ukrajinskih zaliha iz sovjetske ere, no do lipnja su zalihe iz prijateljskih zemalja presušile, kaže ISW. S obzirom da zapadne zemlje nisu mogle proizvesti oružje poput onoga iz sovjetske ere, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo prebacili su se na slanje zapadnog naoružanja.

Iako je Kijev od SAD-a do srpnja primio značajnu pomoć u vidu haubica i sustava HIMARS, ukrajinske su snage znatno sporije napredovale kroz Hersonsku oblast, nego kroz Harkivsku, jer su bili zabrinuti da će potrošiti sve oružje koje će im trebati za protunapad.

Da su zapadne zemlje poduprle Ukrajinu prelaskom na slanje zapadnih sistema naoružanja već u ljeto 2022., smatra think tank, Ukrajina bi nakon zauzimanja Harkiva i Hersona bila bolje opremljena za nastavak protuofenzive.

Slanjem oklopnih vozila, na primjer, Kijev bi bio u mogućnosti ‘lišiti Ruse sposobnosti da pregrupiraju svoje snage i pokušaju ponovno preuzeti inicijativu‘.

I SAD i Njemačka su 25. siječnja objavile da će Ukrajini poslati ograničen broj tenkova M1 Abrams i Leopard 2. Berlin se dugo odupirao pozivima da pošalje tenkove i da dozvoli trećim stranama da ih pošalju.

SAD i Njemačka već su poslale oklopne transportere Stryker, borbena vozila Bradley i borbena vozila za pješaštvo Marder, prije nego što je Velika Britanija rekla da će Kijevu poslati svoje glavne borbene tenkove Challenger 2.