“Smatram da možemo djelovati u uzajamnom interesu naših zemalja imajući na umu vlastite interese kao u slučaju Novog sporazuma START i jasno dati do znanja Rusiji da smo vrlo zabrinuti zbog njihovog ponašanja, bilo da je riječ o Navalnom, o SolarWindsu ili izvještajima o ponuđenim nagradama za ubijanje Amerikanaca u Afganistanu.” Ovo je američki predsjednik Joe Biden rekao u ponedjeljak, a prenio AP. Dodajući da predsjednik još uvijek nije odlučio kako reagirati na ‘slučaj Navalni’. Razmišlja dok se priprema za telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
SolarWinds je vjerojatno najveći proboj neke strane sile u informatički sustav američke vlade čiji se dosezi još uvijek istražuju, a The New York Times je još u lipnju objavio da Moskva talibanima i ostalim pobunjenicima u Afganistanu plaća za svakog ubijenog američkog vojnika, ali i vojnika iz bilo koje druge zemlje koji služi u sklopu međunarodnih snaga.
Rusija je dobro pripremila teren za sučeljavanje s Bidenovom administracijom. Ministarstvo vanjskih poslova je 15. siječnja objavilo da pokreće proces izlaska iz sporazuma Otvoreno nebo koji omogućuje nadzorne letove iznad zemalja potpisnica tog ugovora čime se može kontrolirati dolazi li do neprijavljenog naoružavanja. Donald Trump je povukao SAD iz tog sporazuma, a sad je Moskva otvorila manevarski prostor da pristane na ostanak u tom sporazumu, ali da zato dobije neke ustupke Washingtona. A zatim je tu START - Sporazum o smanjivanju nuklearnog strategijskoga naoružanja, koji istječe 5. veljače. Trump je i tu zabrljao u pregovorima pa je Moskva u konačnici ponudila da se sadašnji sporazum, koji su potpisali Barack Obama i tadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, naprosto produlji.
Kako vremena za ozbiljne pregovore nema, Washington je ponudio produljenje na pet godina. "Predsjedniku je već odavno jasno da je sporazum Novi START u interesu nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država. A ovo produljenje ima još više smisla kada je odnos s Rusijom suparnički kakav je u ovom trenutku", kazala je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki. Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, potvrdila je 25. siječnja da stručnjaci razgovaraju o pitanju produljenja Novog START-a.
"Čak i kad radimo s Rusijom na unapređivanju američkih interesa, istovremeno radimo i na tome da Rusija odgovora za svoje nepromišljene i kontradiktorne postupke", rekla je Psaki. I tu se skriva zametak politike nove administracije prema Moskvi. Biden ne želi, kao Barack Obama i njegova državna tajnica Hillary Clinton, krenuti u “resetiranje” odnosa s Moskvom. AP kaže da ne želi ići prema Moskvi s 'maslinovom grančicom'. Niti će biti fascinirani Putinom kao što je bio Trump.
Sadašnji vanjskopolitički tim, a u njemu se nalazi i Victoria Nuland, iskusna diplomatkinja poznata po nediplomatskom rječniku (u jeku ukrajinske krize 2014. godine u jednom je razgovoru rekla - je*eš EU), planira smanjiti tenzije s Rusijom, ali djelovati multidimenzionalno. Dakle, zatvaranje Navalnog i razbijanje prosvjeda će se osuditi, u razgovorima koristiti kao sredstvo pritiska, ali zbog toga se neće odustajati od pitanja važnih za američku nacionalnu sigurnost i interese.
Biden će uvijek dobro promisliti da akcija na jednom planu ne izazove negativni efekt na drugom, izuzetno važnom. Zalaganje za ljudska prava, ali primarno američki interesi i ostavljanje otvorenim kanala za izravnu komunikaciju. Sadašnja administracija, primjerice, još nije donijela svoj stav o odluci bivšeg državnog tajnika Mikea Pompea da kinesko ugnjetavanje muslimanskih Ujgura proglasi genocidom. Nuland, koju u Moskvi ne vole jer ih jako dobro poznaje, svakako će inzistirati da se oštro reagira na bilo kakvo rusko uplitanje na prostoru Istočne i Srednje Europe.
A posebna će se pozornost posvećivati procjeni političke stabilnosti koju bi prosvjedi, ako potraju, mogli uzdrmati. Što bi moglo Putina učiniti nervoznijim jer su u rujnu izbori za Donji dom parlamenta, Dumu, na kojima očekuje premoćnu pobjedu svoje stranke Ujedinjena Rusija. I učinit će sve da zaustavi bilo kakvu oporbu. Što znači da će i on biti ozbiljno angažiran unutarnjim pitanjima. Situacija za ozbiljne pregovore bi se, dakle, mogla popraviti nakon rujna. Primjerice, o stanju u Crnom moru, Krimu, Bliskom istoku. Ili Arktiku.
Odnosi Moskve i Washingtona će, dakle, ostati zategnuti, ali je pozitivan znak što obje strane pokazuju interes za suradnju na globalnim pitanjima. Jer, to su i dalje dvije najveće nuklearne sile na svijetu. I da ne zaboravim, SAD je svjestan da ne smije dozvoliti da Kina zgrabi Rusiju u čelični zagrljaj jer bi to predstavljalo rušenje postojeće kakve-takve ravnoteže u odnosu velikih sila. A gubitak ravnoteže uvijek vodi samo jednom - teturanju, pa padu.