Ključni događaji
- Dron napunjen eksplozivom pao u šumu blizu Moskve
- Lavrov stigao u New York
- Sin Dmitrija Peskova potvrdio da se borio s wagnerovcima
- Crnomorska flota odbila napad dronovima na Sevastopol
- Kina: ‘Poštujemo status bivših sovjetskih republika kao suverenih zemalja‘
Ukrajinci na zahtjev SAD-a odustali od napada na Moskvu
Ukrajinska obavještajna služba planirala je veliki udar na Moskvu na godišnjicu invazije punog opsega 24. veljače, ali je odustala od toga na zahtjev SAD-a, piše Washington Post.
"Kiril Budanov, šef ukrajinske obrambene obavještajne službe, planirao je napade duboko iza neprijateljskih linija. Takvi su planovi uznemirili dužnosnike u Washingtonu."
U veljači, s prvom godišnjicom ruske invazije na Ukrajinu, dužnosnici u Kijevu bili su zauzeti smišljanjem planova za napad na Moskvu.
General bojnik Kiril Budanov dao je instrukcije jednom od svojih časnika "da se pripremi za masovne udare 24. veljače ... sa svime što ukrajinska obrambena obavještajna služba ima."
Ukrajinci su čak razmišljali o napadu na moru korištenjem TNT-a u crnomorskom lučkom gradu Novorossiysk, dakle o uglavnom simboličnoj operaciji koja bi ipak pokazala sposobnost Ukrajine da pogodi duboko unutar neprijateljskog teritorija.
Budanov je poznat po hrabrim tvrdnjama i izjavama, na koje mnogi zapadni dužnosnici gledaju skeptično, piše ugledni američki list. Rekao je da je Putin terminalno bolestan, tvrdnju koju su američki obavještajni dužnosnici odbacili, te da koristi višestruke dvojnike. Budanov odiše uvjerenjem da će Ukrajina prevladati nad Rusijom - i to uskoro. Rekao je da Krim, visoko utvrđeni poluotok koji je Rusija nezakonito anektirala 2014., mora biti vraćen Kijevu ovog ljeta. Dokumenti koji su procurili pokazuju da američka obavještajna zajednica taj scenarij smatra malo vjerojatnim .
Jandroković u Pragu: Europa treba nastaviti pomagati Ukrajini
Dat ćemo Ukrajini političku podršku, a od vlada očekujemo nastavak financijske, vojne i političke potpore, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u ponedjeljak u Pragu uoči početka Konferencije predsjednika parlamenata država članica Europske unije.
Jandroković očekuje da će sudionici redovne godišnje konferencije potvrditi "snažnu potporu ukrajinskom narodu, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine i još jednom osuditi rusku agresiju".
Predsjednik Hrvatskog sabora izrazio je uvjerenost da se Europa neće umoriti od pomaganja Ukrajini.
"Mi ćemo kao predstavnici naroda dati političku podršku, ali očekujemo od naših vlada da nastave podupirati Ukrajinu na sve moguće načine - financijski, tehnički, vojno, politički, diplomatski", rekao je Jandroković.
Smatra da je jedinstvo EU-a u odnosu prema Ukrajini nužno jer to podrazumijeva borbu za europske vrijednosti.
"Europa počiva na dogovoru svih zemalja članica. Jedinstvo i zajedništvo Europske unije, ali zajedništvo u raznolikosti, to nije nikakav unitaran koncept, federalizacija. Radi se o dobrovoljnom udruživanju europskih naroda i država i tako treba biti. Ali u ovakvim situacijama kada su ugrožene vrijednosti, tada Europa mora govoriti jednoglasno", rekao je Jandroković novinarima u Pragu prije ovogodišnje konferencije predsjednika parlamenata, ove godine u znaku rata u Ukrajini.
Jandroković će večeras sudjelovati na trilateralnom sastanku s predsjednicom Zastupničkog doma parlamenta Češke Republike Marketom Pekarovom Adamovom i predsjednikom ukrajinske Vrhovne Rade Ruslanom Stefančukom.
U Hrvatskoj je u listopadu prošle godine održan prvi parlamentarni samit Krimske platforme, a ove godine domaćin će biti Češka.
"Razmijenit ćemo iskustva, ponuditi našu pomoć i ekspertizu i dati snažnu podršku našim ukrajinskim prijateljima", rekao je Jandroković.
Peskov o sinu: ‘On je odrastao čovjek‘
Glasnogovornik Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, oglasio se nakon što je njegov sin potvrdioda se borio za Rusiju u ratu u Ukrajini.
- On je donio tu odluku. On je odrastao čovjek. Da, zaista je sudjelovao u specijalnoj vojnoj operaciji, rekao je Peskov.
Kina: ‘Poštujemo status bivših sovjetskih republika kao suverenih zemalja‘
Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekla je danas da Peking poštuje status bivših sovjetskih republika kao suverenih zemalja nakon raspada Sovjetskog Saveza, piše Bloomberg.
Njezine izjave su službeno stajalište kineske vlade, a stižu nekoliko dana nakon skandalozne izjave kineskog veleposlanika u Francuskoj, Lu Shayea, koji je doveo u pitanje neovisnost postsovjetskih zemalja.
On je u intervjuu za francusku televiziju rekao da bivše sovjetske zemlje ‘nemaju učinkovit status u međunarodnom pravu jer ne postoji međunarodni sporazum koji bi materijalizirao njihov status suverene zemlje‘.
Kinesko veleposlanstvo u Francuskoj je zatim izbrisalo transkript intervjua koji je prvobitno objavljen na WeChat računu.
Njegova je izjava razbijesnila Ukrajinu, ali i Estoniju, Litvu i Latviju, koje su rekle da će pozvati kineske diplomate radi objašnjenja.
Putin će još odlučiti hoće li na konferenciju BRICS-a
Kremlj je danas priopćio da će ruski predsjednik Putin odlučiti hoće li prisustvovati konferenciji BRICS koja će se u kolovozu održati u Južnoafričkoj Republici.
Južnoafrička Republika održava dobre odnose s Rusijom, ali bi prema optužnici Međunarodnog kaznenog suda izdanoj u ožujku, morala uhititi Putina.
Dron s eksplozivom se srušio u blizini Moskve
Dron napunjen eksplozivom je pao u šumu u blizini Moskve, objavila je ruska državna novinska agencija TASS.
Prema izvorima iz policije, dron je otkriven jučer, a bio je prepolovljen.
Ruski medij Baza objavio je da se navodno radi o dronu ukrajinske proizvodnje koji je ostao bez goriva. Navodno ga je pronašla mještanka u blizini svoje kuće.
Kijev još nije komentirao taj incident.
Ženi optuženoj za ubojstvo proratnog blogera odbijena jamčevina
Ruski je sud odbio pustiti uz jamčevinu ženu optuženu za ubojstvo proratnog ruskog vojnog blogera korištenjem eksploziva.
Darya Trepova (26) optužena je za ubojstvo Vladena Tatarskog, čije je pravo ime Maxim Fomin. Ubojstvo se dogodilo 2. travnja u jednom kafiću u St. Petersburgu.
Istražitelji kažu da je radila za proukrajinsku skupinu povezanu s kritičarem Kremlja Aleksejem Navaljnim. Te su tvrdnje odbacili Navaljnijevi suradnici i Kijev, a nju su optužili za terorizam.
Sud u Moskvi je odbio žalbu Trepove na ostanak u zatvoru najmanje do 2. lipnja, no ta je žalba bila proceduralna i nije se ticala suštine optužbi protiv nje.
Njezin je suprug ranije rekao da vjeruje da joj je sve namješteno te da nije znala da je kipić koji je dostavila Tatarskom sadržavao eksploziv.
Lavrov stigao u New York
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov stigao je u New York gdje će sudjelovati na sjednicama Vijeća sigurnosti UN-a, izjavila je u ponedjeljak glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.
“Sergej Lavrov je stigao u New York. Sutra će se održati sjednica Vijeća sigurnosti UN-a kojom on predsjeda”, napisala je na svom Telegram kanalu, prenosi agencija TASS.
Zaharova je dodala i da je njegov let za SAD putem aplikacije Flightradar pratilo rekordan broj ljudi, njih više od 700.000.
Danas će se šef ruske diplomacije susresti s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom.
Lavrov je pozvao i najviše diplomate nekoliko zemalja, uključujući američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena, da sudjeluju na sjednicama Vijeća sigurnosti UN-a kojima predsjedava Rusija.
Prema riječima ruskog ministra vanjskih poslova, Moskva je spremna razmotriti susret s Blinkenom i nikada ne odbija ozbiljne prijedloge američke strane za dijalog. No sastanak još nije dogovoren.
‘Ukrajinici u Zaporižju gomilaju trupe‘
Vladimir Rogov, predsjednik proruske organizacije "Mi smo zajedno s Rusijom" u okupiranom Zaporižju, objavio je na svom Telegram kanalu da se ukrajinske oružane snage gomilaju u tom području.
Ruska državna novinska agencija Tass citira Rogova koji tvrdi da se 12.000 pripadnika ukrajinske vojske sada nalazi u području grada Huliaipole, koji se nalazi izravno na liniji dodira u regiji.
Tvrdnje nisu neovisno provjerene. Zaporižja je jedna od četiri djelomično okupirane regije Ukrajine za koje je Ruska Federacija tvrdila da ih je pripojila.
Sin Dmitrija Peskova: Borio sam se s wagnerovcima, pomogao mi je otac
Nakon što je šef Wagnera Jevgenij Prigožin izjavio da se uz njegove plaćenike u Ukrajini borio sin glasnogovornika Kremlja, Dmitrija Peskova, tu informaciju je za Komsomolskaja Pravda potvrdio i sam Nikolaj Peskov (33), poznat i kao Nikolaj Choles.
Rekao je da je u Wagneru služio u Ukrajini gotovo šest mjeseci.
"To je bila moja dužnost, nisam mogao sjediti sa strane i gledati kako prijatelji i drugi odlaze u Ukrajinu", rekao je i dodao da je njegova vlastita odluka pridružiti se Wagneru, ali nije znao kako to učiniti.
"Zato sam se obratio svom ocu i on mi je pomogao", rekao je.
Objasnio je da je koristio lažnu iskaznicu kako njegovi suborci ne bi doznali za njegove veze s Kremljem.
U intervjuu nije otkrio ime pod kojim se predstavljao jer bi ga, kako je rekao, možda trebao ponovno upotrijebiti. Nije otkrio ni gdje je točno služio u Ukrajini.
Prigožin je za ruske medije rekao da je Peskov, nakon što se pridružio grupi s lažnim dokumentima, prošao trotjedni tečaj obuke te da je bio u Luhansku gdje je pokazao hrabrost i junaštvo "kao i svi ostali".
Prigožin tvrdi da ga je glasnogovornik Kremlja zamolio da uzme njegovog sina kao običnog topnika. Nikolaj Peskov je rekao da je ove godine dobio medalju za hrabrost. "To se dogodilo nakon što je cijela moja ekipa postigla podvig, ali ne mogu reći više od toga", rekao je Peskov.
Inače, Peskov mlađi tečno govori engleski jer je par godina u mlađim danima proveo u Londonu te je radio kao dopisnik ruske državne televizije RT.
I on i njegov otac su pod američkim sankcijama.
BBC nije uspio provjeriti njegovu tvrdnju da je služio s wagnerovcima.
Rusi tjeraju Ukrajince da prihvati ruske putovnice
Rusija koristi putovnice kao alat u "rusifikaciji" dijelova okupirane Ukrajine, priopćilo je britansko Ministarstvo obrane u najnovijem ažuriranju obavještajnih podataka.
Vlasti u okupiranim područjima su "gotovo sigurno" prisiljavale stanovništvo da prihvati ruske putovnice, rečeno je.
“Stanovnici Khersona upozoreni su da će oni koji ne prihvate rusku putovnicu do 1. lipnja 2023. biti ‘deportirani’, a njihova imovina zaplijenjena”, piše u njemu.
Također je rečeno da Rusija vjerojatno ubrzava integraciju birokracije u područjima okupirane Ukrajine u rusku kako bi pomogla "obojiti invaziju kao uspjeh", posebno uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine.
"Crnomorska flota odbila napad dronovima na Sevastopolj"
Ruska Crnomorska flota odbila je napad dronovima na krimsku luku Sevastopolj u ranim jutarnjim satima ponedjeljka, rekao je ruski guverner grada na Telegramu.
"Prema posljednjim informacijama: jedna bespilotna letjelica je uništena... druga je sama eksplodirala", napisao je guverner Mihail Razvožajev. “Sada je grad miran, ali sve snage i službe ostaju u pripravnosti.” Prema Razvožajevu, nije prijavljena nikakva šteta.
Sevastopolj je, zajedno s ostatkom poluotoka Krim, Rusija anektirala 2014., ali je međunarodno priznat kao dio Ukrajine. Iz Ukrajine nije bilo hitne reakcije. Kijev gotovo nikada javno ne preuzima odgovornost za napade unutar Rusije kao ni na teritorije pod ruskom kontrolom u Ukrajini.
Eksplozije su se posljednji put čule u Sevastopolju u veljači, prema ukrajinskim medijima, kada je Razvožajev rekao da je ruska protuzračna obrana oborila dron iznad termoelektrane Balaklava.
Krim i Sevastopolj, gdje se nalazi sjedište ruske crnomorske flote, od kolovoza su poprište redovitih eksplozija.
U listopadu je eksplozija onesposobila dobro čuvani Kerčki most koji povezuje Krim s ruskim kopnom, ključnu logističku vezu za ruske trupe u južnoj Ukrajini.
Svijet je na vojsku lani potrošio više nego ikad, čak 2,24 trilijuna dolara!
Globalna vojna potrošnja dosegla je novi vrhunac u 2022. godini, objavio je institut za mirovna istraživanja SIPRI sa sjedištem u Stockholmu, navodeći da se radi o rastu potrošnje od 3,7 posto usklađenih s inflacijom, odnosno da je u te svrhe potrošeno 2,24 trilijuna dolara.
Europske zemlje su u 2022. godini, pri tom, zabilježile najveći rast potrošnje unazad 30 godina zbog ruske agresije na Ukrajinu.
“Vojni izdaci u zemljama središnje i zapadne Europe iznosili su 345 milijardi dolara. U realnoj vrijednosti, potrošnja tih država prvi put nadmašuje onu iz 1989., na koncu hladnog rata, a 30 posto je veća od one iz 2013. godine”, istaknuo je SIPRI u izvješću na svojim službenim stranicama.
Globalno gledano, zemlje svijeta tako su osmu godinu zaredom nastavile izdvajati više novca za vojsku nego prethodne godine.U institutu SIPRI očekuju da će se ovaj trend nastaviti i sljedećih godina, s obzirom na trenutnu sigurnosnu situaciju.
Uvjerljivi lider u potrošnji i dalje je SAD, a slijede ga Kina i Rusija, koja je zbog rata skočila s petog na treće mjesto na ljestvici zemalja s najvećom vojnom potrošnjom.
Ukrajina je zabilježila porast od 640 posto i sada se nalazi na 11. mjestu nakon što je prethodne godine bila na 36. mjestu. Njemačka ostaje sedma nakon povećanja od 2,3 posto.
Godišnje izvješće SIPRI-ja smatra se najopsežnijom svjetskom bazom podataka o vojnoj potrošnji zemalja, u koje uključuju izdatke zemalja za osoblje, vojnu pomoć te vojno istraživanje i razvoj.