Prvi znakovi dugo i pomno planirane američke tajne operacije materijalizirali su se kada je središte Kabula u nedjelju rano ujutro potresla eksplozija, piše Lyse Doucet, reporterka BBC-ja iz Kabula izvještavajući o specijalnoj akciji CIA-e u kojoj je likvidiran vođa al-Qaide Ayman al-Zawahiri.
Odmah nakon eksplozije pojavile su se prve teorije oko toga tko je ili što pogodilo kuću u Sherpuru, četvrti koja je u posljednja dva desetljeća postala ozloglašena zbog svojih kičastih višekatnica. Stanovnici Kabula na tu su četvrt gledali kao uporište korumpiranih gospodara rata, kao simbol neukusa koji su za sebe izgradili ratni profiteri. Zovu ga Choorpur, u prijevodu "grad lopova".
U istoj četvrti i talibani su zauzeli neke od praznih vila, koje se nalaze u blizini zapadnih veleposlanstava, a koja su zatvorena otkad su se Amerikanci povukli iz Afganistana, a talibani se vratili na vlast.
I tako su se svako malo pojavljivale nove teorije o eksploziji, dok misterij konačno nije okončan u utorak ujutro, kada se Kabul probudio s vijestima da su Amerikanci ubili vođu al-Qaide, Aymana al-Zawahirija, u napadu bespilotnom letjelicom. Ekipa BBC-ja, vozeći se glavnom cestom koja prolazi pored luksuznog supermarketa i afganistanske banke Ghazanfar, krenula je prema mjestu eksplozije. Presreo ih je talibanski stražar pa ljutito prekrižio ruke kako bi ih upozorio da nisu poželjni.
Stoga su se iz sporedne ulice pješice uputili prema stražnjem dijelu vile, čiji su devastirani balkoni na najvišem katu bili prekriveni zelenom plastičnom folijom. Čuvari i radnici u susjednim zgradama potvrdili su im kako je kuća pogođena u nedjelju.
Šaputanja u kvartu
Novinari su upitali okupljene je li itko vidio bilo kakvu aktivnost ili bilo što neobično ovih dana.
“Kuća je bila prazna”, rekli su svi uglas. Je li ovo bio unaprijed uvježban odgovor, pitali su se novinari BBC-a.
Ipak, vlasnici obližnjih objekata otkrili su novinarima kako su nekoliko sati prije napada dobili naredbu da zatvore sve otvore na krovovima. I dok je vijest o Zawahirijevom ubojstvu ubrzo obišla svijet, na samom mjestu događaja sve se doimalo neobično tiho, piše BBC. Kako su minute odmicale, tako je stizalo sve više novinara, zaustavljalo se sve više prolaznika, a pojavilo se i još talibanskih stražara.
"Ako me ne poslušaš, razgovarat ću s tobom pomoću pištolja", upozorio je jedan naoružani taliban novinara.
Novinarima BBC-ja tada je prišla grupa afganistanskih i stranih novinara, jedna od njih uplakana zbog incidenta s talibanima na glavnoj cesti koja je vodila pred kuću.
Ono što je prije bilo šaputanje, sada je postao glasan razgovor. Lokalci su ubrzo otkrili da su posljednjih mjeseci vidjeli misteriozne Arape kako se kreću ovim ulicama.
"Posljednjih mjeseci u ovome kvartu vidjeli smo stanovnike koji nisu Afganistanci. Oni ne govore lokalne jezike. Ne znamo tko su", kazao je lokalni novinar koji živi u blizini.
Sporazum iz Dohe
O smrti Aymana al-Zawahirija, čovjeka sa samog vrha najtraženijih bjegunaca na popisu američkog FBI-a, nagađalo se mnogo puta, a još je lani plasirana vijest da je umro od posljedica teške bolesti. Pričalo se i da živi kao se samotnjak duž afganistansko-pakistanske granice. No, sada je jasno kako je duže vrijeme živio u vili u centru Kabula, za koju se tvrdi da pripada Sirajuddinu Haqqaniju, vršitelju dužnosti talibanskog ministra unutarnjih poslova i šefu moćne mreže militantnih gerilaca koja nosi ime po njegovom prezimenu.
Ovaj incident podsjeća na lov na Zawahirijeva brata po oružju, Osamu bin Ladena, koji se 2011. godine skrivao u vili u pakistanskom gradu Abbottabadu, samo ulicu dalje od pakistanske vojne akademije.
Jednako tako, podsjeća i na odgovor talibana SAD-u nakon napada 11. rujna, kada su kazali da je bin Laden bio samo njihov počasni gost.
Američko-talibanski sporazum iz 2020., potpisan nakon gotovo dvije godine mukotrpnih pregovora u Dohi, glavnom gradu Katara, trebao je spriječiti da se takvi slučajevi ponavljaju.
Javnosti je prvotno obznanjeno kako će biti dogovoreno da talibani više neće dopustiti da Afganistan ponovno postane sigurno utočište za teroriste koje Amerikanci love. No, konačni dogovor, s tajnim aneksima, nije bio tako jasan. Talibani su obećali spriječiti sve napade na američko tlo sa svog teritorija, ali nikada nisu izričito pristali prekinuti veze sa svojim kolegama džihadistima, uključujući Zawahirija koji je, kao i drugi vođe al-Qaide, prisegnuo na vjernost talibanskom vođi, Haibatullahu Akhundzadi.
Otkako su talibani ušli u Kabul 15. kolovoza prošle godine, pojavila su se mnoga vjerodostojna izvješća kako borci al-Qaide prelaze pakistansku granicu s Afganistanom, no nakon Zawahirijeva ubojstva sama osuda američkog čina od strane glasnogovornika talibana bila je vrlo nedorečena. Kazao je tek kako će se u slučaju ponavljanja ovakvih događaja "narušiti postojeće mogućnosti napretka".
Talibani na prekretnici
Sve se ovo događa tek godinu dana nakon talibanskog preuzimanja vlasti, dok se njihov režim još uvijek bori za uspostavljanje međunarodnog legitimiteta. Možda je zato odgovor talibana bio tako mlak, budući da ničime ne žele ugroziti krhki napredak, analizira novinarka Doucet.
SAD i druge zapadne sile također su zarobljene u škripcu: kako pomoći narodu Afganistana, koji pada u sve dublju humanitarnu krizu, dok su mnogi talibanski vođe još uvijek pod američkim sankcijama zbog terorizma? Američki interesi u ovoj regiji uključuju i borbu protiv ekstremističkih skupina poput Islamske države, neprijatelja kojeg dijele s talibanima.
Talibani se sada nalaze u možda najtežoj situaciji otkada su preuzeli vlast. Kako održavati svoj položaj u globalnoj džihadističkoj zajednici, uključujući svoje dugogodišnje odnose s al-Qaidom? Kako dovršiti transformaciju iz pobunjeničke opcije u međunarodno cijenjenu vladu, ali i dalje zadržavati svoje ultrakonzervativna stajališta?, pita se novinarka BBC-a i zaključuje da je ovo prijelomni trenutak.