Divljaštvo – taj snažan i ogorčen atribut upotrijebio je poglavar Katoličke crkve papa Frane danas, opet i još oštrije, da bi osudio "bratoubojice" koji ratuju u Ukrajini te poručio svima isto što je nekoliko dana ranije rekao pravoslavnome patrijarhu moskovskome i sveruskome Kirillu: "Ne postoje pravedni ratovi." To danas, u jednom govoru i u jednoj poruci, kaže Papa, koji je istodobno glava magisterija Katoličke crkve, što znači da tako naučava sve katolike. Bilo bi zanimljivo, a možda i uzaludno, provjeriti koliko njih sluša toga svoga vrhovnoga crkvenog učitelja.
"Navikli smo slušati vijesti o dalekim ratovima: Sirija, Jemen... Sada se rat približio, praktički je kod kuće, i to nas tjera da razmišljamo o 'divljaštvu' ljudske naravi" – rekao je Papa bez napisana teksta, prije službenog govora upućenog sudionicima dvodnevnoga Međunarodnog kongresa "Obrazovanje za demokraciju u fragmentiranom svijetu", na Slobodnom sveučilištu Marije Uznesene u Rimu. Odgovarajući na poslanicu Jurija Pidlisnoga, voditelja Povjerenstva za obitelj i laike Ukrajinske grkokatoličke crkve, pročelnika Katedre za političke znanosti Ukrajinskog katoličkog sveučilišta i voditelja projekta po kojemu je naslovljen kongres, papa Frane se zapitao: "Dokle smo kadri ići? Bratoubojice".
Papa se okomio na ravnodušnost
"Mislim na djecu, na mlade ljude, na mnoge mlade ljude koji su poslani u studen, premladi. Ruski vojnici, jadnici. Sjetimo se mnogih mladih ukrajinskih vojnika. Mislimo na stanovnike, na mladiće i djevojke, na dječake i djevojke. To se događa blizu nas."
Papa se okomio na ravnodušnost: "Evanđelje zahtijeva da se ne okrenemo u drugu stranu, jer baš je to najpoganskije ponašanje u kršćana. Ako se naviknemo gledati na drugu stranu, kršćanin polako postaje poganin prerušen u kršćanina".
"Rat nije daleko, on je na domak naše kuće. Rat je poraz čovječanstva, ne samo jednom, nego uvijek. Ne postoje pravedni ratovi."
"Tragedija rata koji se događa u srcu Europe ostavlja nas zapanjenim", piše Papa u poruci poslanoj mons. Gintarasu Grušasu, nadbiskupu Vilniusa i predsjedniku Evropskih biskupskih konferencija u povodu početka Evropskih katoličkih socijalnih dana, koji traju u Bratislavi do 20. ožujka: "Nikada nam ne bi palo na pamet da ćemo ponovo vidjeti prizore koji podsjećaju na velike ratne sukobe u prošlom stoljeću".
"Prebolni vapaj u pomoć naše braće Ukrajinaca navodi nas kao zajednicu vjernika ne samo na ozbiljno promišljanje, nego i na plač s njima i na trud za njih; da podijelimo tjeskobu naroda ranjenog u svom identitetu, u svojoj povijesti i tradiciji."
"Krv i suze djece, patnja žena i muškaraca koji brane svoju zemlju ili bježe od bombi potresaju našu savjest. Čovječanstvu ponovno prijeti perverzna zloporaba moći i jednostranih interesa, koja osuđuje bespomoćne ljude da trpe sve oblike brutalnog nasilja."
'Nastavite moliti'
Stoga Papa nagovara evropske katoličke biskupe: "Pozivam vas da nastavite moliti, kako oni koji drže sudbinu naroda ne propuste niti jednu mogućnost u pokušajima da zaustave rat i otvore konstruktivan dijalog kako bi se zaustavila golema humanitarna tragedija koju je prouzročio rat."
"Neka bi rat, koji svijet čini još gorim i koji je neuspjeh politike i čovječanstva, sramotna predaja silama zla – nadam se radi našega kontinenta – izazvao suprotnu reakciju, predanost ponovnom uspostavljanju arhitekture mira na globalnoj razini, u kojoj bi evropska kuća, stvorena da jamči mir nakon svjetskih ratova, imala primarnu ulogu".
"Ne možemo ostati prekriženih ruku", apelira papa: "Kao kršćani i kao evropski građani, pozvani smo hrabro provoditi ono što je rekao jedan od velikih očeva utemeljitelja Evropske zajednice, Alcide De Gasperi, govoreći o općem dobru naših evropskih domovina, naše evropske domovine".
"Evropa i narodi koji je čine nisu suprotstavljeni jedni drugima, pa graditi budućnost ne znači uniformirati se, nego se još više ujedinjavati u poštivanju različitosti."
Frane potiče: "Za kršćane obnavljati zajednički dom znači postati zanatlijama zajedništva, tkati jedinstvo na svim razinama: ne radi strategije, nego radi Evanđelja."
Put uništenja
"Tko voli, pobjeđuje strah i nepovjerenje spram onih koji dolaze na naše granice u potrazi za boljim životom", zaključuje Papa: "Ako je dočekati, zaštititi, pratiti i integrirati mnogu braću i sestre koji bježe od sukoba, gladi i siromaštva, nužno i ljudski, još više je kršćanski. Neka se zidovi koji su još prisutni u Europi pretvore u vrata za pristup njezinoj baštini povijesti, vjere, umjetnosti i kulture; neka se promiču dijalog i društveno prijateljstvo, kako bi se razvijao ljudski suživot utemeljen na bratstvu."
"Kada čovjek zaniječe svoj poziv suradnika u Božjem djelu i usuđuje se staviti na Božje mjesto, gubi dostojanstvo Njegova sina i postaje neprijatelj svoje braće", upozorio je Papa u poruci sudionicima rimskog Kongresa "Obrazovanje za demokraciju u fragmentiranom svijetu".
On poučava: "Opće dobro se mijesi ljubavlju", te se " ne može braniti vojnom silom ".
"Zajednica ili nacija koja se želi potvrditi silom – šteti inim zajednicama ili nacijama, te postaje raspiritelj nepravde, nejednakosti i nasilja", smatra Papa, dodavši: "Na put uništenja je lako stupiti, ali proizvodi mnogo ruševina."
Iako se Papa pazio da ne imenuje niti jednu zemlju niti osobu, da izbjegne političke referencije u svome vjerskome etičkom nagovoru, ipak nije teško pogoditi kamo cilja kada zaključuje svoj istup riječima: "Samo ljubav može spasiti ljudsku obitelj. O tome vidimo primjer, nažalost nadomak nas. Kada osjećaj autoriteta nadilazi prava društva, prava osoba, on postaje autoritarizam, postaje diktatura."