Nažalost, kao što su nam ruska invazija Ukrajine i teroristički napad Hamasa na Izrael ovih godina dokazali, nalazimo se u periodu velikih globalnih turbulencija, zbog čega vrijedi proanalizirati žarišne točke koje bi se mogle ispostaviti osobito problematičnima u narednom periodu.
Kinesko more i Tajvan – status konflikta; pogoršava se
Kina sve slabije uspijeva sakriti teritorijalne apetite u Istočnom i Južnom kineskom moru, zbog čega dolazi do opasnih trzavica s Indonezijom, Malezijom, Filipinima, Vijetnamom i, u konačnici, Tajvanom. Do trzavica najčešće dolazi zbog malih nenaseljenih, ali resursima bogatih otočića i dubiozne interpretacije međunarodnog prava, prema kojoj Peking dotične teritorije smatra svojom zonom isključivog ekonomskog interesa. Kineska vojska PLA posljednjih mjeseci često održava vojne vježbe u tom području kako bi rivalima demonstrirala svoju snagu, a to potiče američku mornaricu da ondje šalje svoje nosače vojnih aviona čime se stvara vrlo napeta situacija.
Venezuela – status konflikta; pogoršava se
Hugo Chavez na čelo naftom bogate Venezuele došao je 1998., nakon čega je uveo toliko izdašne socijalne mjere da je smanjio ekstremno siromaštvo u toj zemlji za 15 posto. Međutim, godine korupcije do koje je došlo tijekom godina njegove vladavine, državnu naftnu kompaniju PDVSA, žilu kucavicu cijele ekonomije, pretvorilo je u disfunkcionalnu instituciju na čijem su čelu politički podobni, ali ne i stručnjaci te tehničari.
Chavez je produbio ovisnost gospodarstva o izvozu nafte sa 71 posto, koliko je bilo kad je došao na vlast 1998., na gotovo 98 posto 2013., zbog čega, kad je 2014. došlo do pada cijene barela nafte na globalnom tržištu, je došlo do rapidne propasti ekonomije te zemlje.
Nakon Chavezove smrti, zemljom je zavladao Nicolas Maduro koji trenutno služi drugi šestogodišnji mandat.
Ove je godine raspisao referendum u naftom bogatoj regiji Essequiba, koji Venezuela smatra svojom pokrajinom, dok se lokalno stanovništvo smatra Gvajancima. Gvajana referendum interpretira kao najavu aneksije, zbog čega je od Međunarodnog suda pravde zatražila intervenciju. Caracas se poziva na činjenicu da je dotična regija bila unutar granica Venezuele tijekom španjolskog kolonijalnog razdoblja.
Zbog opasnosti od eskalacije sukoba, do čega bi došlo ukoliko Venezuela izvrši obećanje i u dotičnu regiju pošalje svoju vojsku, dodatne jedinice je na sjever zemlje mobilizirao i susjedni Brazil.
Nagorno-Karabakh – status konflikta; pogoršava se
Nakon što je Azerbajdžan inicirao okupaciju pokrajine Nagorno Karabah sredinom rujna ove godine, separatističke su vlasti objavile da će etnički armenska enklava prestati postojati. Strahujući što bi vladavina Azerbajdžana značila za sigurnost Armenaca u tom području, više od stotine tisuća stanovnika, što je 80 posto populacije Nagorno Karabaka, u samo tjedan dana prebjeglo je u Armeniju. Baku planira apsorbirati područje u Azerbajdžan, a pri tome najavljuje i ekonomski procvat regije.
Sudan – građanski rat, status konflikta; pogoršava se
Nakon punih šest mjeseci bitke, sudanske zaraćene frakcije došle su do pat-pozicije. U sukobu je dosad ubijeno više od 10.000 ljudi, a dislocirano je oko 5,6 milijuna, od čega je gotovo 80 posto u susjednom Čadu, Etiopiji i Južnom Sudanu. UN je preklinjao za pošiljke pomoći zbog naglog pogoršanja humanitarnih uvjeta u kojem je došlo i do širenja kolere.
DR Kongo, status konflikta; pogoršava se
Demokratska Republika Kongo posljednjih se mjeseci 2023. susrela s velikim porastom nasilja, do čije je eskalacije došlo uoči izbora koji su upravo održani. U obračunu su sudjelovali pripadnici militantnih grupacija, a do okršaja je došlo zbog pitanja kontrole teritorija i prirodnih resursa. Prema procjenama UN-a, oboren je rekord interno dislociranih izbjeglica, oko 6,9 milijuna ljudi, a s obzirom na to da se sukob nastavlja širiti, sve je manje zona koje se smatraju sigurnima za civile.
Mjanmar, građanski rat, status konflikta; pogoršava se
U listopadu ove godine, koalicije tri etničke grupacije organizirala je koordiniranu ofenzivu čime je hunta, na vlasti od veljače 2021., došla u ozbiljnu opasnost. Glasnogovornik hunte priznaje da su njihove snage posljednjih mjeseci pod "jakim napadom neprijatelja" koji vojno naoružanje doprema iz susjednog Tajlanda. Prema posljednjim podacima UN-a, u tom je sukobu dislocirano oko 2 milijuna civila.
