Iako zbog ovog rata nema velikih uličnih prosvjeda, niti svađa u parlamentima oko slanja vojne pomoći, tri godine rata u Mjanmaru pobile su 50.000 ljudi otkako je vojska preuzela vlast u toj jugoistočnoj azijskoj državi, piše Newsweek.
Armed Conflict Location & Event Data Project (ACLED), nevladina organizacija specijalizirana za prikupljanje i analizu podataka o svjetskim sukobima, rangirala je rat u Mjanmaru kao najnasilniji od 50 svjetskih sukoba koje trenutno motri i zabilježila kako su osnovane stotine malih milicija koje se bore protiv vojne hunte koja je 1. veljače 2021. svrgnula izabranu Aung San Suu Kyi.
ACLED je kazao da se procijenjeni broj žrtava popeo na najmanje 47.000, od čega su 8.000 civili, no ta je brojka prilično konzervativna. Stvarnih žrtva moglo bi biti i 12.000 više, uključujući i još 2.000 civila.
‘Broj napada koje su u proteklih nekoliko godina izvele milicije, ogroman je te se dodatno povećava kako pobunjenici zauzimaju sve više teritorija, rekao je Andrea Carboni iz ACLED-a.
Borbe u Mjanmaru su se prošle godine pojačale kada je savez pobunjeničkih skupina postigao velike uspjehe protiv snaga vođe hunte Min Aung Hlainga, koji je pod zapadnim sankcijama i dobiva oružje uglavnom iz Rusije i Kine. Ujedinjeni narodi kažu da je oko 2,3 milijuna ljudi raseljeno zbog rata.
Unatoč velikom utjecaju na ljude, rat je privukao mnogo manje pozornosti zapadnih vlada ili aktivista i prosvjednika nego rat u Ukrajini ili Gazi.
Iako je broj žrtava u Ukrajini veći od onog u Mjanmaru, a borbe između Izraela i Hamasa intenzivnije, rat u toj zemlji je SAD-u i Europi od manje strateške važnosti i zbog geografskog položaja Mjanmara.
Otpor unutar zemlje
‘Ljudi u Mjanmaru su iscrpljeni i više se ne nadaju pomoći izvana. Organiziraju se i pružaju otpor unutar zemlje i to je jedini razlog zbog kojeg postoji još tračak nade i zbog kojeg, kako se čini, u nekim dijelovima zemlje popušta stisak vojne hunte‘, kazao je Manny Maung iz organizacije Human Rights Watch.
Gospodarstvo Mjanmara je u rasulu, a vojska nastavlja maltretirati ljude, što uključuje proizvoljna zatvaranja, masovna ubojstva, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Umjesto da pod pritiskom međunarodne zajednice prestane sa zlostavljanjima, vojna hunta nastavlja kršiti ljudska prava‘, kaže Maung.
I Google Trend jasno pokazuje koliko manje interesa izaziva sukob u Mjanmaru u usporedbi s Ukrajinom ili Gazom. Indeks pretraživanja tijekom proteklog mjeseca za Ukrajinu iznosi između 83 i 100, za Gazu između 30 i 46, a za Mjanmar - nula.
‘Iz dana u dan vojna hunta nemilosrdno ubija vlastito stanovništvo bez ikakvih posljedica‘, rekla je Thinzar Shunlei Yi, iz organizacije za razvoj demokracije ACDD.
‘Globalna zajednica, nažalost, zatvara oči i više pozornosti obraća na druge sukobe. Ovo nisu samo ‘unutarnji poslovi‘, već očigledan izraz neznanja, pogotovo kad su u pitanju licemjerne vođe u nama susjednim zemljama, posebno Kini i Rusiji.‘
Potpora SAD-a ukrajinskom ratu i Izraelu kod kuće je pod sve većim pritiskom, pri čemu neki kritičari dovode u pitanje cijenu prvog sukoba, a drugi izraelsko ponašanja tijekom napada na gusto naseljeni Pojas Gaze.
Zapadne zemlje su diplomatske napore oko Mjanmara uglavnom prebacile na regionalnu skupinu Udruge zemalja jugoistočne Azije, ali hunta je odbacila njezine pokušaje rješavanja krize.
‘Mjanmar je strahovito složen i njegovi vladari ne reagiraju na tradicionalne diplomatske i druge pokušaje da se uključe u dijalog‘, rekla je Laetitia van den Assum, bivša nizozemska veleposlanica u Tajlandu i Mjanmaru. ‘Hunta će se uključiti, ali samo ako prihvatite njezine uvjete i odustanete od svojih. To također objašnjava njezinu izolaciju.‘
Carboni iz organizacije ACLED rekao je da postoji veliki rizik da sukob eskalira jer se vojska prisiljena braniti i sve više ovisi o bombardiranju i granatiranju.
‘Zračni udari i granatiranja su najsmrtonosniji oblici nasilja jer su mnogo manje precizni i često se događaju u naseljenim područjima ili u selima koja drže pobunjenici, a služe kako bi pokorili stanovništvo, a ne ga porazili na terenu‘, rekao je.
Mjanmarska vojska preuzela je vlast nakon što je Aung San Suu Kyi, sada 78, na izborima porazila vojsci sklonu stranku koja je, pak, rekla da su izbori bili neregularni. Državni udar prekinuo je probni eksperiment s demokracijom nakon desetljeća vladavine vojske. Hunta je osudila Suu Kyi na zatvorsku kaznu od 27 godina, dok njezini pristaše kažu da su optužbe izmišljene.
Iako je vojska obećala izbore, stalno produžuje izvanredno stanje jer je pod sve većim vojnim pritiskom neprijatelja, uključujući Vladu nacionalnog jedinstva u sjeni i njezine Narodne obrambene snage, kao i skupine etničkih milicija.
Britanski think tank Međunarodni institut za strateške studije, kaže da se sukobi vode u gotovo svim naseljenim područjima.
‘Naša je obveza ustrajati u našim revolucionarnim nastojanjima i održati suradnju s našim savezničkim revolucionarnim snagama‘, izjavila je u priopćenju Vlada nacionalnog jedinstva i njezine savezničke snage.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....