OSTAVKA U OSJETLJIVOM TRENUTKU Obama ostao bez drugog borca protiv terorizma

Matthew G. Olsen, šef Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, napušta svoj položaj nakon tri godine u službi administracije američkog predsjednika Baracka Obame. Trenutak u kojem Olsen odlazi vrlo je osjetljiv zbog previranja u Iraku i drugdje na Bliskom istoku te pojačane prijetnje koju trenutna situacija predstavlja za svjetski mir.

- Većina Amerikanaca ne zna tko je Matt Olsen, no zbog njega mogu mirnije spavati - izjavio je, pak, Barack Obama u priopćenju koje je u povodu Olsenova odlaska objavila Bijela kuća.

Ide za boljom plaćom

Olsen je naveo da su razlozi privatne prirode, odnosno riječ je o tome da je dobio ponudu iz privatnog sektora koja će mu omogućiti da pruži bolji život svojoj obitelji. Točan datum njegove ostavke još se ne zna jer Olsen čeka da bude izabran njegov nasljednik. No kako je izjavio glasnogovornik agencije, to se očekuje za nekoliko mjeseci.

Matthew Olsen (52) je veteran u službi američke vlade za koju je radio 24 godine. Nacionalni centar za borbu protiv terorizma koji je vodio osnovan je 2001. godine, nakon napada na Svjetski trgovinski centar 11. rujna te godine. Zadaća centra bila je analizirati i obrađivati infromacije koje su prikupljale obavještajne službe i podnositi izvještaje predsjedniku i vladi. Također i osigurati bolju distribuciju informacija između raznih službi za prikupljanje.

Predani radoholičar

Olsen je za vrijeme svog mandata posebno glasno upozoravao na mlade džihadiste sa Zapada koji putuju u Siriju kako bi se borili protiv vlade predsjednika Bašara al-Asada. Prema njemu, mladi radikalizirani muslimani sa Zapada najveća su prijetnja SAD-u i kod kuće i u inozemstvu.

Njegovi kolege izjavili su da je naporno i predano radio svoj posao započinjući često radni dan prije zore, iščitavanjem izvješća od prethodne večeri. Ured je uvijek napuštao po mraku, i tako od kolovoza 2011. godine kad je preuzeo mjesto ravnatelja agencije. Nije bio upleten ni u kakve skandale već je svoj posao obavljao, kako se očekivalo, iz sjene i s besprijekornim dosjeom.

No tajming njegova odlaska je vrlo osjetljiv i zato je, među ostalim, izazvao velik odijek. Naime, u proteklih nekoliko mjeseci džihadističke skupine ojačale su i preuzele dijelove Iraka, Sirije i Libije. Najozbiljnija situacija je u Iraku gdje je teroristička skupina ISIL preuzela drugi najveći grad Mosul i drži dobar dio te zemlje. U Libiji su džihadisti preuzeli vojnu bazu u kojoj su američke trupe trenirale libijske antiterorističke snage. Prema procjenama američkih obavještajaca, u Siriji je najmanje stotinjak džihadista s američkim putovnicama koji se bore na strani pobunjenika. Također, na sjeveru te zemlje vrlo su jake pobunjeničke snage.

Jedan u nizu

Osim toga, Obama trenutno pokušava zaokružiti svoj rat protiv terorizma. No s pobunjenicima nadomak Bagdada, Izraelom i Palestinskim teritorijima na rubu treće intifade i al-Qa’idom koja se nada prostoru za sebe nakon odlaska Amerikanaca iz Afganistana, Obama upravo sada Olsena treba više nego ikad.

On nije jedini visokorangirani dužnosnik koji odlazi iz administracije. Prije nekoliko mjeseci svoj odlazak ovoga ljeta, godinu dana ranije nego što je predviđeno, najavio je i general Mike Flynn, šef Obrambene obavještajne agencije (DIA).

Utjecaj Bengazija

Flynn odlazi jer je nezadovoljan Obaminom politikom u vezi s borbom protiv terorizma. Međutim, Olsenove kolege tvrde da to nije slučaj s njihovim sadašnjim šefom. On se, kažu, ne razilazi u mišljenju s Obamom. Prema njima, Olsen je dulje vrijeme razmišljao o odlasku krajem 2014. godine i najnoviji događaji vezano uz terorističku prijetnju nisu utjecali na njegovu odluku.

Olsen je, inače, bio prvi visokopozicionirani dužnosnik koji je napad na konzulat u Bengaziju 2012. godine nazvao terorističkim činom.

U napadu je poginulo četvero Amerikanaca uključujući veleposlanika SAD-a u Libiji , Christophera Stevensa. Tek nakon toga su dužnosnici iz Bijele kuće počeli javno nazivati napad terorstičkim udarom, što je potpalilo republikanske kritičare u tvrdnjama da je administracija pogrešno procijenila opasnost i bila nespremna kad se napad dogodio.

Hvale ga i republikanci

I republikanci su pohvalili njegov rad nakon objave o odlasku. - Teško je procijeniti koliko je života spašeno zahvaljujući spriječenim terorističkim napadima, ali nema sumnje da su mnogi živi u SAD-u i diljem svijeta zbog Olsenove službe i posvećenosti poslu - izjavio je Mike Rogers, predsjednik odbora zaduženog za obavještajni rad američkih službi u Kongresu.

Matt Olsen je prije dolaska na čelo agencije bio glavni savjetnik i šef pravne službe te glavni pravni savjetnik šefu agencije. Rođen je u Fargu, u Sjevernoj Dakoti, a pravo je studirao na Harvardu.

Norveških korijena

Njegov otac bio je u politici, djed mu je imigrant iz Norveške, a prvi Olsenov posao za vladu bio je u tužiteljstvu odjela za zaštitu ljudskih prava ministarstva pravosuđa.

Njegova supruga Fern odvjetnica je koja radi za humanitarnu organizaciju Earth Justice (Pravda za zemlju), koja se bavi zaštitom okoliša. Ima troje djece, kćer i dvojicu sinova, i živi u Marylandu.

U dugogodišnjem radu za vladu Olsen je bio zamjenik glavnog tužitelja u ministarstvu pravosuđa, šef jedinice za reviziju zatvora Guantanamo, pomoćnik glavnog tužitelja za pitanja nacionalne sigurnosti i posebni savjetnik ravnatelja agencije FBI.

Obamina administracija ga je angažirala da procijeni koje se zatvorenike iz Guantanama može pustiti, a koji su prevelika prijetnja kako bi se zatvor, prema Obaminu predizbornom obećanju, zatvorio. Nakon što je njegov tim sastavio izvještaj, vlada je odlučila da ipak neće zatvoriti to kontroverzno mjesto.

Na nedavnoj proslavi 10. rođendana agencije koju Olsen sad napušta, dvoje političara najodgovornijih za njenu uspostavu - senatorica Susan Collins i bivši senator Joseph Lieberman - izjavili su da su se morali boriti protiv jakog otpora tadašnjeg ministra obrane Donalda Rumsfelda kako bi dobili odobrenje Kongresa za osnivanje centra.