Šokantne slike mrtvih, videozapisi o pucnjavi, teškoj mehanizaciji i spaljenoj sinagogi. U terorističkim napadima 23. lipnja 2024. u gradovima Mahačkala i Derbent ubijeno je najmanje 20 ljudi, većinom policajci. Osim toga, 46 osoba je ranjeno. Cilj napada su bili pravoslavna crkva i sinagoga, a u glavnom gradu Mahačkali jedna crkva i policijska postaja u blizini sinagoge. U Dagestanu, republici Ruske Federacije, 24. lipnja proglašen je danom žalosti.
"Napadi su islamističke prirode", kaže stručnjak za Sjeverni Kavkaz s američkog Sveučilišta Indiana, Harold Chambers. Prema njegovom mišljenju, istovremeno je riječ i o antisemitskim, antikršćanskim kao i političkim uvjerenjima. "U međuvremenu je poznato da su otac i stric trojice napadača članovi stranke Jedinstvena Rusija i da su bili ugledni. Da se radi o islamističkom terorizmu pokazuje i činjenica da su počinitelji na vratima sinagoge ostavili citate iz Kurana, na koje se inače pozivaju džihadisti", kaže Chambers.
Njega ne iznenađuje to što su počinitelji izabrali i sinagogu kao cilj, s obzirom na izgrede prošle jeseni. "Mislim na antisemitske izgrede u međunarodnoj zračnoj luci Mahačkala. U dobrom dijelu društva može se vidjeti da postoje javno nezadovoljstvo i nasilni potencijal", objašnjava Chambers, a piše Deutsche Welle.
Njemačka novinarka i stručnjakinja za Dagestan Elke Windisch smatra da antisemitski osjećaji u toj regiji proturječe svakoj logici, budući da je prema njezinoj procjeni židovska zajednica, koja je nekada postojala u Dagestanu, praktički potpuno napustila republiku.
Vlasti govore o ukrajinskim tragovima
Afganistanski ogranak Islamske države "Vilajet Horosan" pohvalio je počinitelje terorističkog napada u Dagestanu. Priopćenje je objavljeno na društvenim mrežama i to na profilima koji su povezani s ruskom ćelijom ove grupe. Predsjednik Dagestana Sergej Melikov je doveo u vezu terorističke napade u regiji s ratom u Ukrajini. Rekao je da je "rat došao i kod nas u kuću".
Upućeni promatrači smatraju da ovakvo dovođenje u vezu islamističkog terorizma i Ukrajine nije vjerodostojno. "Naravno, samo manjina će povjerovati da u cijeloj priči postoji ukrajinski ili američki trag. Većina zna da islamizam postoji kao faktor koji je neovisan o Zapadu. Zar na Zapadu islamisti ne vrše terorističke napade? Sjetimo se samo 11. rujna", kaže Abas Galjamov, ruski politolog koji je 2022. napustio zemlju. Prema njemu, taj pokušaj da se islamski terorizam poveže s Ukrajinom nije samo apsurdan, već i ironičan, ako se uzme u obzir da je Rusija doslovce pomagala islamskim militantima da odu u Siriju, kako bi ih se riješila.
Ukrajinski napad američkim raketnim sustavom ATACMS na Sevastopolj i napadi u Dagestanu dogodili su se istog dana. Galljamov retorički pita, zar to ne mogu biti samo dva odvojena događaja istog dana.
Nova generacija radikalnih islamista
Stručnjaci kažu da dio krivice za porast islamističkog raspoloženja na Sjevernom Kavkazu imaju i ruske vlasti. Galjamov smatra da je s jedne strane u porastu samovolja države, a s druge strane službene instance daju doprinos sve većoj arhaizaciji društva, što kod muslimana dovodi do jačanja islamističkih tendencija. "Država sama stvara pretpostavke za to, ne doprinosi modernizaciji društva, već djeluje na povećanju arhaičnosti u društvu, a islamizam je oblik arhaičnosti", kaže Galjamov.
Harold Chambers smatra da vlast provodi snažnu represiju i guši svaki pokušaj javne aktivnosti, "čak i za podršku režimu". On smatra da ta zabrana javnog djelovanja dovodi do toga "da je jedino mjesto gdje se nešto može poduzeti - internet". "A tamo se susreću radikalni akteri", upozorava stručnjak, prenosi Deutsche Welle.
Elke Windisch kaže da je istovremeno došlo do smjene generacija u redovima radikalnih pobunjenika. Oni koji su devedesetih i dvijetisućutih sudjelovali u napadima za vrijeme ratova u Čečeniji, napustili su zemlju i otišli u Siriju zahvaljujući tajnom sporazumu iz 2012.
Chambers o novoj generaciji ekstremista kaže: "Oni nisu živjeli u Sovjetskom Savezu. Doživjeli su vrijeme relativnog religioznog buđenja i slobode, mada kao muslimani na Sjevernom Kavkazu, naravno, nisu sasvim slobodni. Njihovo razmišljanje je znatno drugačije". On dodaje da se mnogo češće kod radikalnih ljudi nacionalizam spaja s religijom.
Veliki potencijal za nezadovoljstvo
Dagestan je jedna od najsiromašnijih regija Rusije. Elke Windisch kaže da unatoč velikom gospodarskom potencijalu "ponekad nema čak ni priključaka za vodu iako ima dovoljno vode".
Osim toga, Windisch ukazuje na činjenicu da je Dagestan najreligioznija republika na Sjevernom Kavkazu. "Dagestanski muslimani pripadaju šafijskoj školi koja je stroža". Ona dodaje da u Dagestanu desetljećima tinjaju i međuetnički sukobi, a tu živi stotinjak etničkih grupa.
Windisch zato smatra da je problematično to što Moskva rukovodeće kadrove dovodi izvana - kao što je to slučaj s predsjednikom Dagestana Sergejem Malikovim - umjesto da ih bira iz redova lokalnog stanovništva. "Njemu ne vjeruju da može do detalja shvatiti složenost situacije u Dagestanu kako bi donio ispravne odluke", kaže Windisch. Ona dodaje da su takvi lideri "strano tijelo".
Windisch smatra da će šok koji su izazvali napadi brzo proći. "Mislim da će se ljudi brzo vratiti svakodnevnim poslovima. Ali će ostati opasnost da poslije naizgled beznačajnih povoda opet dođe do ovakvih napada, budući da je potencijal za nezadovoljstvo veliki", kaže ona.