Zemlje EU-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom poslale poruku: ‘Ulažemo u naoružanje, ali treba nam potpora‘

Zemlje članice EU-a Poljska, Estonija, Litva i Latvija pozivaju blok da pruži veću potporu vojnoj i civilnoj zaštiti njihovih granica prema Rusiji i Bjelorusiji.

U pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, četiri istočnoeuropske zemlje koje graniče s Bjelorusijom, Rusijom ili objema, napisale su da ‘mogu osjetiti što znači biti države na prvoj liniji EU-a‘, više od dvije godine nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Naglašavajući ‘nepokolebljivu potporu Ukrajini‘, zemlje su rekle: ‘moramo potrošiti više i koordinirati obrambene inicijative unutar EU-a i s NATO-om, koji ostaje temelj kolektivne obrane, kombinirajući naše sposobnosti za zaštitu, odvraćanje i obranu naših ljudi i našeg teritorija‘.

- Mi smo žestoki pobornici vojnih napora Ukrajine i opsežno ulažemo u naše oružane snage, obrambenu proizvodnju i zaštitu naših granica s Rusijom i Bjelorusijom, dodali su.

- Ipak, potrebno je učiniti mnogo više i to na usklađeniji način.

Između ostalog, naveli su ‘instrumentalizaciju migranata, sabotaže, dezinformacije‘ kao i kibernetičke napade kao specifične prijetnje koje dolaze iz Rusije i njezine saveznice Bjelorusije, što su pitanja koja u konačnici utječu na cijeli EU, rekli su u pismu koje je potpisao poljski premijer Donald Tusk, premijerka Estonije Kaja Kallas, predsjednik Litve Gitanas Nausėda i premijerka Latvije Evika Silina.

Poljska i baltičke zemlje među najotvorenijim su pristaliacama Ukrajine nakon ruske invazije.

Njihova molba dolazi uoči summita čelnika EU-a zakazanog za četvrtak i petak na kojem se trebaju dogovoriti o podjeli glavnih dužnosti u Europskoj uniji nakon nedavnih europskih izbora.

Čelnici EU-a također bi trebali raspravljati o ratu Izraela i Hamasa, financiranju obrambene industrije, gospodarskoj konkurentnosti, kao i usvojiti strateški program za sljedećih pet godina.

U Bruxellesu se očekuje i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji će potpisati sigurnosni sporazum s EU-om i izvijestiti čelnike EU-a o situaciji na prvoj crti bojišnice u Ukrajini.