U Vatikanu je u podne poglavar Katoličke crkve papa Frane, primio je u audijenciju drugoga, Joea Bidena, predsjednika Sjedinjenih Država Amerike, odobrivši mu da se i dalje pričešćuje, unatoč otporu nekih američkih biskupa i kardinala.
U Rimu će Biden danas i sutra sudjelovati u sastanku na vrhu G20, a onda ide u Glasgow na summit o klimi COP26.
Američki predsjednik je petak posvetio bilateralnim susretima: nakon Pape su na redu bili predsjednik Talijanske Republike Sergio Mattarella, pa predsjednik talijanske vlade Mario Draghi, te naposljetku predsjednik Francuske Republike Emanuel Macron.
U subotu su predviđeni Bidenovi bilateralni susreti s britanskim premijerom Borisom Johnsonom, te njemačkom kancelaricom Angelom Merkel. S njima će se Biden dogovarati o pregovorima oko ponovnog pristupanja sporazumu o nuklearnom programu Irana.
U Vatikan je Biden stigao u koloni s pedesetak uglavnom blindiranih američkih automobila. Radi njihova prolaska djelomično je blokiran centar Rima. Američki predsjednik je najpomnije i najspektakularnije čuvana javna ličnost na svijetu.
"Hvala vam velika. Lijepo je vratiti se ovamo“ – glasile su prve riječi koje je predsjednik Sjedinjenih Država izgovorio po ulasku u Vatikan, u dvorištu Sv. Damasa pape, gdje ga je, pred ulazom u Apostolsku palaču, dočekao proprefekt Papinskog doma.
Biden je, izlazeći iz predsjedničkog automobila, skinuo masku s lica i uz široke osmijehe rukovao se sa svima prisutnima. Tada se jednom od dužnosnika koji je dočekivao prvu damu predstavio: "Ja sam Jillin muž."
Umjesto predviđenih 55 minuta, razgovor Frane i Bidena potrajao je dulje od 75 minuta. Kroz zatvorena vrata papinske Privatne biblioteke povremeno je dopirao smijeh obojice, svjedoče novinari koji odmah iza tih vrata čekaju na trenutak kada ulaze delegacije. To govori da je susret bio srdačan ne samo u uobičajenome protokolarnom smislu fraze, nego i u uobičajenu smislu te riječi.
„Vi ste najveći borac za mir koga sam ikada susreo“, rekao je Biden, među ostalim, papi Frani.
Tajnica za novinstvo Bijele kuće Jen Psaki obznanila je prije vatikanske audijencije da „postoji velika suglasnost i podudarnost u stavovima između predsjednika Bidena i pape Frane u pogledu više pitanja:“. Ona je najavila da će to biti središnji dio njihove rasprave.
Razgovarali su o siromaštvu, imigraciji, borbi protiv klimatske krize, okončanju pandemije covida-19 – a i pravu katolika Bidena na pričest. „Papa mi je rekao da se smijem pričešćivati“, rekao je kasnije Biden.
Ipak, zaobiđeno je pitanje abortusa. Sveta Stolica predbacuje svim državama koje su legalizirale pravo žena na abortus, jer taj zahvat smatra ubojstvom.
Iako prihvaća katolički nauk da je abortus ubojstvo nerođena djeteta, te da su za ženidbu potrebne dvije osobe različita spola, Biden ne želi koristiti svoj autoritet za suprotstavljanje pravu žene na abortus a ni istospolnim brakovima, smatrajući da u demokratskome plurikonfesionalnom društvu odluka o tim i sličnim pitanjima pripada demokratski izabranome zakonodavnom tijelu.
Da bi ga ocrnili, pristaše rigidnog katolištva u Sjedinjenim Državama Bidenovo neprotivljenje tumače kao njegovu podršku abortusu i istospolnim brakovima, pa zahtijevaju od biskupâ da Bidenu, a i kongresnicima katolicima koji ne glasaju za inkriminaciju abortusa kao ubojstva, zabrane pričešćivanje. Biskupi u Washingtonu, gdje Biden radi, a i u Delawareu gdje privatno stanuje, nisu prihvatili taj zahtjev.
Papa Frane je u više navrata objasnio da pričest nije nagrada nego vjernička potreba i da se ne smije koristiti kao politička ucjena.
Mattarelli je Biden rekao da se „Amerika vratila“, aludirajući na njezino „odsustvo“ za predsjednika Donalda Trumpa.
Macron je primio Bidena u Villi Bonaparte, sjedištu francuskog veleposlanstva pri Svetoj Stolici. To je bio prvi njihov susret nakon krize kada su USA, UK i Australija isključile Francusku iz zajedničke sigurnosne politike u Tihom oceanu, pa je Australija otkazala podmornice već naručene u Francuskoj.
