Nova Noina arka: Mjesec kao skladište za 6,7 milijuna jajašaca i spermija

Život na Zemlji je krhak i lako bi mogao nestati u trenutku - doslovnom ili kozmičkom. Udar asteroida, koronalni izbačaji Sunčeve mase, iznenadni bljesak gama-zračenja... samo su neki od scenarija koji bi lako mogli sterilizirati površinu Zemlje.

Inženjer Jekan Thanga sa Sveučilišta u Arizoni stoga je predložio radikalnu ideju za spas života - stvaranje "Mjesečeve arke", slanje uzoraka zemaljskog života na Mjesec kako bismo imali rezervu u slučaju najgoreg. Thanga je ideju predstavio na konferenciji aeronautike i astronautike Instituta inženjera elektrotehnike i elektronike prošlog tjedna.

Sama zamisao inspirirana je postojećim spremištima genetskog materijala na Zemlji, poput Svalbardskog globalnog skladišta sjemenja, podzemnog bunkera na norveškom otoku Svalbard u kojem je pohranjeno 4,5 milijuna uzoraka poljoprivrednog sjemenja - ukupno 2,25 milijarde sjemenki - kako bi se moglo oporaviti ratarstvo u slučaju globalne katastrofe ili izumiranja pojedinih sojeva.

Thangov plan zamišlja slanje po 50 uzoraka sperme, jajnih stanica i sjemenki od 6,7 milijuna biljnih i životinjskih vrsta na Mjesec, gdje bi bili sigurno pohranjeni u podzemnoj pećini. Takva bi pohrana teoretski mogla omogućiti obnovu bioraznolikosti na Zemlji u slučaju globalne katastrofe, no pred samom izvedbom ideje su brojni tehnološki izazovi.

Prvi ozbiljan problem je monumentalnost samog pothvata - Thang procjenjuje kako bi bilo potrebno lansiranje 250 raketa do Mjeseca kako bi se svih 337 milijuna uzoraka dopremilo do Mjeseca, a pravi bi broj vjerojatno trebao biti i veći ako koje od lansiranja bude neuspješno. Sljedeći je izazov pronalazak odgovarajućeg tunela za pohranu, idealno pećine unutar vulkanskog kamenja, te spremanje uzoraka unutar pećine - vjerojatno uz pomoć robota koji bi prenosili uzorke od dostavnih raketa do podzemnog skladišta.

Niti samo skladištenje ne bi bilo jednostavno. Bunker na Svalbardu zamišljen je kao spremište koje ne zahtijeva održavanje, no u svibnju 2017. godine imao je ozbiljan problem kada su rastuće temperature u arktičkom krugu uzrokovale poplavu u bunkeru. Skladište na Mjesecu moralo bi održavati niske temperature potrebne za održavanje uzoraka zamrznutim, a problem je velika razlika u dnevnim i noćnim temperaturama na površini Mjeseca. Ako Thang riješi sve izazove i ostvari svoj naum, Mjesečeva će "arka" pružiti nadu da će biti moguće povratiti barem dio života i bioraznolikosti na Zemlji.