MRAČNE PROGNOZE

‘Nakon ‘crne srijede‘ je jasno: Ukrajinu čeka bolni poraz, otprilike znamo kada će biti kraj‘

Zapadna potpora Kijevu nije išla ukorak s vojnim zalihama Moskve koja je, pak, dobila snažnu podršku Sjeverne Koreje i Irana

Ukrajinski vojnik

 Pool/ukrainian Presidentia/Zuma Press/Profimedia

Dok ruske snage poduzimaju velike napore da zauzmu strateški važan i gotovo uništen grad Avdivku, ukrajinski vojnici bore se s kroničnim nedostatkom streljiva, kijevski dužnosnici nastavljaju moliti za više vojne pomoći, a zapadni saveznici odugovlače s isplatom, pažljivo kalkulirajući koliko će im se takav potez isplatiti u superizbornoj godini.

Prošli tjedan se svih 27 čelnika EU složilo oko dodatnog paketa podrške Ukrajini u iznosu od 50 milijardi eura. Novac bi trebao biti isplaćen Ukrajini do 2027. godine iz europskog proračuna. No, Kijev i njegovi zapadni partneri svjesni su da će taj iznos samo djelomično pokriti goleme ratne troškove. Ukrajini je potreban nastavak američke potpore za osiguranje stabilnosti i demokracije. Kijev će teško popuniti proračunski deficit za ovu godinu od 43 milijarde dolara samo europskom financijskom pomoći. Prema procjenama Svjetske banke, dugoročne potrebe Ukrajine za rekonstrukciju iznose čak 411 milijardi dolara. U slučaju da ostane bez zapadne potpore, Ukrajina bi mogla biti prisiljena tiskati više novca, što bi moglo dovesti do visoke inflacije.

image

Volodimir Zelenski i Joe Biden u Bijeloj kući

Jim Watson/Afp

Otkako je počela sveobuhvatna Putinova invazija, Sjedinjene Američke Države odobrile su 113 milijardi dolara vojne, humanitarne, financijske i druge pomoći Ukrajini, pokazalo je izvješće Pentagona. Od toga, oko 20 posto sredstava ide direktno ukrajinskoj vladi u obliku proračunske pomoći, 60 posto je namijenjeno američkim trupama u Europi i obnovi američkih obrambenih zaliha, a ostalih 20 posto je humanitarna pomoć Ukrajini i drugim pogođenim zemljama. Ako se pobliže pogleda inozemna vojna pomoć Ukrajini, SAD je osigurao otprilike 47 milijardi dolara, a slijede Njemačka s oko 17 milijardi eura i Velika Britanija s oko sedam milijardi eura.

Zapadna potpora Kijevu nije išla ukorak s vojnim zalihama Moskve jer je Rusija povećala proizvodnju bespilotnih letjelica, riješila nedostatke u svojoj vojnoj industriji i ojačala se opskrbom iz Irana i Sjeverne Koreje. Iako Ukrajina pokušava povećati vlastitu proizvodnju oružja, vojni analitičari Instituta za proučavanje rata ističu kako joj je američka pomoć i dalje nužna. SAD je za Ukrajinu glavni izvor velikih količina važne vojne opreme, kao što su tenkovi M1 Abrams, oklopni transporteri, napredni sustavi protuzračne obrane poput Patriota i sustavi dugog dometa.

Američki dužnosnici procijenili su da ako do ožujka američki Kongres odobri sporni prijedlog zakona, koji među ostalim predviđa 60 milijardi dolara za Ukrajinu, Kijev bi mogao popuniti kritične nedostatke u protuzračnoj obrani. Ukrajini je prijeko potrebna dodatna obrana u obliku bespilotnih letjelica, oružanih sustava dugog dometa i gotovo tri milijuna topničkih granata godišnje. Od predloženih 60 milijardi dolara, oko 11 milijardi dolara otišlo bi na nevojnu financijsku pomoć Kijevu, dok bi se ostatak iskoristio za dodatno oružje, održavanje vojne opreme i rezervne dijelove, financiranje obuke, razmjenu obavještajnih podataka, razminiranje i obnovu američkih vojnih zaliha u regiji.

image

Olaf Scholz i Volodimir Zelenski

American Photo Archive/Alamy/Alamy/Profimedia/American Photo Archive/alamy/alamy/profimedia

Američki predsjednik Joe Biden odbrojava posljednje dane u kojima će biti moguće osigurati takvu pomoć. U srijedu su republikanci u američkom Senatu odbili dogovor o jačanju sigurnosti na američko-meksičkoj granici o kojem se pregovaralo mjesecima, a koji je povezan s novim paketom pomoći Ukrajini. Međutim, rekli su kako još uvijek postoji šansa da odobre pomoć Ukrajini i Izraelu. Republikanski otpor predvodio je bivši američki predsjednik Donald Trump koji je vršio pritisak na senatore da odbiju bilo kakav kompromis dok traje predsjednička kampanja.

Prema stajalištu pojedinih analitičara, ukajinska vojska neće doživjeti kolaps preko noći ako prestane dotok američke pomoći u oružju i streljivu, ali bi postpuno osipanje borbene moći bilo neizbježno. Europske zemlje nemaju skladišta veličine američkih i teško mogu popuniti rupe.

"Ukrajina bi efektivno mogla izdržati dio ove godine bez daljnje američke vojne pomoći", rekao je za New York Times Michael Kofman, ekspert za Rusiju pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir iz Washingtona. "Ali s vremenom ne bi više bilo nikakvog načina da se vojska obnavlja i počet će polagano gubiti rat. Nedostatak pomoći doveo bi do vrlo loše, vrlo negativne putanje rata u drugoj polovici godine".

S druge strane, njemački kancelar Olaf Scholz uputio se u SAD gdje će pokušati pojačati pritisak na Bidena da usvoji novi paket pomoći Ukrajini. Scholz i Biden planiraju se sastati u petak u Washingtonu, otkrio je izvor za Politico. No, pitanje je koliko će dvojica čelnika uistinu inzistirati na jačanju pomoći Ukrajini dok ankete pokazuju da glasači s obje strane Atlantika sve manje podržavaju golema izdvajanja za ratne ciljeve Kijeva. Otprilike polovica republikanaca kaže da SAD "daje previše" Ukrajini, pokazuje istraživanje centra Pew. Slično tome, anketa koju je naručila Zaklada Körber otkriva da oko 38 posto Nijemaca želi vidjeti snažniji angažman Njemačke u Ukrajini. Scholz i Biden će sigurno i te brojke imati na umu dok se sastaju u Bijeloj kući nekoliko mjeseci prije europskih i američkih izbora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. veljača 2024 18:46