Na granici sve puno kriminalaca, svodnika i sumnjivih tipova: ‘Ja sam iz Beča, trebate prijevoz?‘

Na graničnim prijelazima s Ukrajinom koji primaju izbjeglice, uglavnom žene i djecu, vrlo brzo od izbijanja krize počeli su se, pored humanitaraca i volontera, okupljati svakojaki smutljivci i mutikaše koji navodno nude pomoć, a to je čak vrlo brzo postalo očito i ekipi "Slobodne", koja je prošlog tjedna obišla šest takvih punktova, piše Silvana Uzinić za Slobodnu Dalmaciju.

– Ja sam iz Beča, nudim prijevoz ako nekome treba – obratio nam se čovjek pokazujući auto austrijskih oznaka.

– Mi smo iz Britanije, nudimo vozila ako netko želi sam nekamo – rekao nam je mladić kojeg smo odmah upitali za koju organizaciju radi, na što nam je odgovorio da je individualno tu s nekoliko prijatelja. Jedan iz Njemačke rekao nam je da je netom stigao kako bi pomogao, ali muvao se dezorijentirano s lijeve na desnu stranu.

Kriminalna prošlost

Jedna osoba iz Facebook grupe koja je okupljala ljude iz Hrvatske spremne pomoći ljudima iz Ukrajine nije nam se htjela predstaviti pravim imenom, a govorila je o nekakvom konvoju humanitarne pomoći koji će uskoro krenuti put granice. Kazala nam je da je članica jedne udruge. Taman kada smo htjeli neke donatore uputiti na nju, intuicija nas je, srećom, navela da ipak provjerimo o kome se radi, pa smo uspjeli doznati da je riječ o osobi kriminalne prošlosti, a da njezina udruga ne postoji u državnom registru.

Dobronamjerna upozorenja preusmjerila su rad naše ekipe na jednu drugu skupinu volontera, gdje smo također upoznali osobe voljne pomoći izbjeglima, ali se ne žele javno predstavljati jer, kao, ne žele se dičiti svojim humanim gestama, što je možda točno, ali ipak su do nas došli glasovi kako su se na graničnom prijelazu uspjeli međusobno posvaditi, da se plakalo i bilo povišenih tonova, pogrešnih informacija, naglih skretanja s rute i nepoštovanja prethodnih dogovora.

Tko su sve ljudi koji se predstavljaju humanitarcima, zapitali smo nakon ovih i još nekoliko sličnih iskustava taman kada su žene iz splitske udruge Domine progovorile o trgovini ljudima i djecom iz Ukrajine.

– Ne, to nije samo zastrašujuće upozorenje – kazala nam je Mirjana Kučer uputivši nas na Centar za žene žrtve rata – Rosa, koji već dvadeset godina pruža pomoć i podršku ženama koje su preživjele seksualno nasilje u ratu, a osim toga u fokusu im je i suzbijanje trgovanja ljudima, kao i pomoć ženama koje su takvu trgovinu preživjele.

Lažna obećanja

– U situacijama ratnih zbivanja i izbjeglištva povećava se opasnost od trgovanja ljudima, posebno žena i djevojčica u svrhu seksualnog iskorištavanja. Specifično za situaciju u Ukrajini jest da su izbjeglice u najvećoj mjeri žene i djeca. Prema trenutačnim podacima radi se oko 90 posto žena i djece, koji su osobito ugrožena skupina kad je riječ o trgovanju ljudima.

Posredstvom mreža ženskih organizacija širom Europe, posebno Mađarske i Poljske, pristižu informacije kako na ruti izbjeglica kruže trgovci ljudima i svodnici, te da u Njemačkoj, u kojoj je prostitucija legalizirana, u bordelima već očekuju žene iz Ukrajine. Te smo informacije prenijele nadležnim tijelima u MUP-u – kaže nam Nela Pamuković iz Centra.

– Kolegice iz Mađarske su nas informirale da je na njihovoj granici pripremljen letak na tri jezika – mađarski, ruski i ukrajinski – koji upozorava na opasnost od vrbovanja mladih djevojaka i žena od strane makroa i trgovaca ljudima te upute za njih kako se zaštititi – dodaje Pamuković, koja nam je dostavila tekst letka iz Mađarske.

"Upozorenje! Na ukrajinsko-mađarskoj granici ima ljudi koji posuđuju novac, nude posao i pomažu. To su prevaranti koji žene odvode u prostituciju i strpaju ih u dužničku jamu. Žene ne bi trebale prihvaćati nikakve ponude naizgled bogatih muškaraca. Ovo je jako opasno!! Pozivajte se samo na službene izvore!! One žene koje žele ostati i raditi u Mađarskoj također bi se trebale obratiti samo službenim izvorima. Ispod je poveznica na službenu stranicu", piše na letcima koji se dijele pridošlim ženama.

U našem Centru za žene žrtve rata upozoravaju na službenu izjavu iz Europske unije na temu izbjegličke krize i problema trgovanja ljudima. U njoj se navodi kako su najčešće žrtve žene i djeca, ali mogu biti i muškarci, te se i nabrajaju svi načini na koje trgovci pristupaju potencijalnim žrtvama. Tu su sljedeća upozorenja:

– pristupaju vam nepoznate osobe s nerealnim obećanjima;

– daju lažna obećanja o besplatnom transportu izvan onog koji je službeno organiziran;

– daju lažna obećanja o smještaju i zaposlenju bez potrebe za reguliranjem dozvola i drugih administrativnih elemenata;

– prijete žrtvi ako ne prihvati njihovu ponudu; prijete bliskim osobama žrtve.

Kućni robovi

Zatim se navode svrhe trgovanja kao što su seksualno iskorištavanje u prostituciji i pornografiji. Opisuje se točno što to znači. Seksualno iskorištavanje je vrsta iskorištavanja kada je osoba prevarena, natjerana ili prisiljena sudjelovati u neželjenoj seksualnoj aktivnosti, a to se često može dogoditi u bordelima, salonima za masažu i striptiz-klubovima.

Nadalje, u trgovinu ljudima uključeno je i radno iskorištavanje, odnosno služenje u kućama. Radno iskorištavanje odnosi se na situacije u kojima su ljudi prevareni ili prisiljeni da rade za malu ili nikakvu naknadu, često pod prijetnjom kazne. Kućni radnik ili radnica ili pomoćnik je osoba koja radi u kući svoga poslodavca obavljajući razne poslove.

Ovaj aranžman postaje izrabljivački kada postoje ograničenja u kretanju kućanskih radnika, a oni su prisiljeni raditi prekovremeno za malu plaću. Također mogu trpjeti fizičko i seksualno zlostavljanje.

Zastrašujuće, ali istinito jest i trgovanje ljudskim organima. Europske institucije i organizacije koje se bave tom problematikom upozoravaju kako to uključuje uklanjanje organa za transplantaciju ljudima bez njihova pristanka ili uz pristanak, ali im bude isplaćeno puno manje novca od dogovorenog.

Također se ljudi prisiljavaju na kaznene radnje u različitim oblicima, poput trgovine drogom ili, pak, uzgoja kanabisa, distribucije droge, prosjačenja, džeparenja, otimanja torbi, krađe bankomata i prodaje krivotvorene robe.

Prisilni kriminal obuhvaća i prijevaru u socijalnoj skrbi. To se događa, pojašnjava se u dokumentima EU-a, kada trgovci ljudima lažno podnose zahtjeve za porezne olakšice i druga socijalna davanja koristeći podatke o žrtvama. U ovu sferu može se uključiti i prisiljavanje osoba da dižu kredite u bankama ili potpisuju ugovore o pretplati s teleoperaterima.

Prepoznajte trgovce ljudima i zaštitite se – glase upozorenja za ljude u nevolji. Preporuča im se da nepoznatim osobama ne daju svoje osobne dokumente, da se za pomoć obraćaju službenim osobama – policiji, Crvenom križu, civilnoj zaštiti. U Hrvatskoj je izdano upozorenje da se, u slučaju da ih netko pokušava vrbovati kao žrtvu trgovanja ljudima ili se to događa nekom drugom, jave policiji na 192 ili na SOS liniju 08007799, odnosno na broj telefona 014551142.

Alarmirane službe

Članice naše organizacije koje rade sa žrtvama tzv. traffickinga povezale su se ovih dana s tri pravobraniteljice i s nadležnim službama u policiji te svaki ponedjeljak održavaju sastanke.

– U policiji odsjek za otkrivanje varalica i kriminala na digitalnim platformama trenutačno također radi punom parom – govori nam Pamuković.

Naša ekipa sjetila se osobe koja je pod izmišljenim imenom iz jedne od Facebook grupa za pomoć Ukrajini, od početka ruske invazije na tu zemlju oformila i okupila ogroman broj ljudi među kojima je većina iskreno spremna pomoći. Prisjećamo se i žena s malodobnom djecom s kojima smo razgovarali i koje su sjedile u prihvatnim centrima i koje su nam kazale kako ne znaju kamo će dalje.

Gdje je završila ona Valentina s kćerkom od 14 i sinom od osam godina koja je putovala od Žitomira? A ona Tatjana iz Harkiva s dvogodišnjom kćerkicom? Oksana, Olena, Irina... Iskreno se nadamo da nisu završile u rukama kriminalaca, piše Silvana Uzinić za Slobodnu Dalmaciju.