Na stotine ruskih vojnika pobjeglo je od borbi u Ukrajini ili su odbili sudjelovati u akcijama, piše ugledni The Wall Street Journal, na osnovi vojne dokumentacije koju su pregledali. Vojni analitičari i ukrajinski dužnosnici tvrde da je ruskih dezertera još puno više.
Pentagon je u travnju procijenio da je ruska vojska u invaziji na Ukrajinu pretrpjela gubitak od otprilike četvrtine raspoređenih snaga. Dezertiranje i odbijanje zapovijedi pogoršavaju taj problem.
Ruske vlasti imaju problem s tim kako kazniti dezertere, a pritom ne privući veću pažnju javnosti. Vojsci nedostaje ljudstva, pa traže novake koji bi pomogli preokrenuti situaciju u Ukrajini.
Dezerterstvo se dosad nije teže kažnjavalo, kazne su uglavnom bile ograničene na otpust iz službe. Budući da Rusija nije objavila rat Ukrajini, malo je zakonske osnove za kaznene prijave protiv onih koji odbijaju sudjelovati u vojnim operacijama u inozemstvu, tvrdi odvjetnik Mihail Benjaš, bivši pomoćnik vojnog tužitelja koji brani vojnike otpuštene zbog neposlušnosti.
Benjaš zastupa desetak pripadnika Nacionalne garde, postrojbe koju vlast koristi za gušenje prosvjeda u Rusiji. Gardisti su se žalili na to što su dobili otkaze nakon što su u veljači odbili zapovijed za ulazak u Ukrajinu.
Traže pravnu pomoć
Odvjetnik Benjaš tvrdi da je u roku od nekoliko dana od ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače više od 1000 pripadnika Nacionalne garde i Ministarstva unutarnjih poslova zatražilo pravnu pomoć.
Ruska grupa za ljudska prava Agora pokrenula je 17. ožujka Telegram kanal na kojem su pripadnici Garde i njihovi rođaci mogli tražiti savjete i pravnu pomoć. Lider Agore, Pavel Čikov, kaže da im se u idućih deset dana javio 721 pripadnik vojske i sigurnosnih snaga.
Vojnom uredbom od 4. ožujka, koju je potpisao zapovjednik ruske baze, naređeno je otpuštanje nekoliko stotina vojnika koji su odbili zapovijed na dužnosti u blizini granice s Ukrajinom. Vojni sudac u Nalčiku je 25. svibnja odbio žalbe 115 otpuštenih ruskih gardista.
Ruski zakon predviđa kaznu do deset godina zatvora za pripadnike vojske koji napuste dužnost. Dezerteri mogu biti pošteđeni kazne ako mogu dokazati da su djelovali pod golemim pritiskom ili da su imali osobne probleme koji su ih potaknuli na bijeg. Gardisti također imaju pravo odbiti naredbe za koje smatraju da su nezakonite.
Kazna za odbijanje naređenja dosad se svodila na otpuštanje vojnika bez isplate zaostalih plaća, kaže ruski vojni stručnjak Pavel Luzin. Kad bi takve slučajeve dala na velika zvona, vlada bi nehotice povećala razmjere dezerterstva, koji su u postotku mali, tumači Luzin.
'Nećemo u zatvor'
Na audiosnimci koju je 22. travnja objavila ruska neovisna medijska kuća Mediazona čuje se zapovjednik baze koji vojnicima kaže da ne mogu ne ići. "Ako ne odete tamo, provest ćete 15 godina gazeći po zatvorskom dvorištu", zaprijetio im je. Vojnik je odgovorio da su mu odvjetnici rekli da zbog odbijanja borbe u Ukrajini neće u zatvor.
"Dovedite svoje odvjetnike ovamo", odgovorio je zapovjednik. "Razgovarat ćemo s njima."
Zapadne obavještajne službe kažu da imaju puno dokaza o kaosu i neredu među ruskim snagama u Ukrajini.
Dužnosnik Pentagona rekao je novinarima prošli mjesec da su ruski časnici srednjeg ranga, čak i do razine bojne, ili odbili poslušati naređenja ili ih ne slušaju kako je to potrebno. U Prvom čečenskom ratu, od 1994. do 1996., dezertirale su tisuće ruskih vojnika. Slali su ih u borbu u planine Kavkaza, često nakon samo malo više od mjesec dana obuke. Nakon toga je Moskva uvela strože kazne za dezerterstvo, s maksimalnom kaznom od deset godina zatvora.
Ugroženi su odvjetnici koji brane ruske dezertere te novinari koji izvještavaju o slučajevima. Odvjetnik Benjaš je 13. travnja optužen za "diskreditaciju ruskih oružanih snaga" zbog izjava koje je dao na YouTubeu. Zbog toga je dobio otkaz u vojnom tužiteljstvu. Slučaj je u međuvremenu odbačen. Isti dan uhićen je Mihail Afanasjev, novinar koji je objavio tekst o 11 pripadnika Nacionalne garde u Sibiru koji su odbili zapovijed da uđu u Ukrajinu. Optužen je za širenje "lažnih vijesti" o ruskoj vojsci i prijeti mu deset godina zatvora.
Mnogi vojnici koji odbijaju naredbu da odu u Ukrajinu smatraju da je lakše riskirati suđenje, nego riskirati svoj život u borbi, kaže bivši tužitelj i današnji odvjetnik Mihail Benjaš.
(Pripremila: Snježana Pavić)