POKRETANJE INVESTICIJA

MARATONSKI PREGOVORI URODILI PLODOM Junckerov plan dobio zeleno svjetlo: slijede investicije od 315 milijardi eura

Preko Fonda za strateške investicije otvorit će se 1,3 milijuna radnih mjesta
(FILES) - A file picture taken on October 22, 2014 shows the EU's incoming chief of commission Jean-Claude Juncker gestures during a press conference at the European Parliament in Strasbourg, eastern France. The EU is already probing Luxembourg's tax breaks for global firms and will take action if necessary, a spokesman for new European commission chief Jean-Claude Juncker said on November 6, 2014 after leaked documents on the deals were published. AFP PHOTO/FREDERICK FLORIN
 FREDERICK FLORIN/AFP

Nakon dugih pregovora, koji su trajali više od 13 sati, jučer oko 7.30 ujutro Europski parlament, Komisija i Vijeće postigli su dogovor o zakonskoj osnovi za operacionalizaciju Europskog fonda za strateške investicije, poznatog već kao Junckerov plan, kojim se želi mobilizirati investicije u vrijednosti većoj od 315 milijardi eura.

Juncker je izrazio očekivanja da će implementacijom tog plana biti stvoreno više od 1,3 milijuna novih radnih mjesta, čime će se ublažiti jedan od većih problema s kojima se suočava Europska unija, pogotovo neke države članice u kojima je taj problem izraženiji.

Početak u ljeto

Nakon uspješnog završetka razgovora između tri EU institucije taj fond može postati operativan i početi s financiranjem projekata već od ljeta ove godine, kaže Europska komisija. Tijekom pregovora je riješena i prepreka o financiranju jamstava koja EU mora dati u tom fondu. Europski je parlament prije odbijao prihvatiti ideju o tome da se fond financira i dijelom novca iz fonda namijenjenih za istraživanje i razvoj.

Sve političke skupine u Europskom parlamentu pozdravile su dogovor te vjeruju da će plan formalno biti usvojen u lipnju i u Europskom parlamentu i od 28 država članica u Vijeću. Zadovoljstvo rezultatima izrazili su i povjerenici Europske komisije koji su sudjelovali u “trijalogu”.

Bez problema

Vijeće EU o tome će odlučivati na sastanku 19. lipnja, a Europski parlament će glasati na plenarnoj sjednici 24. lipnja. Kako su države članice već prije izrazile potporu tom planu, očekuje se da će odluka biti usvojena bez problema.

Veliko zadovoljstvo

Države članice koje će svojim sredstvima sudjelovati u sufinanciranju projekata u sklopu Junckerova plana moći će računati na fleksibilnost Komisije kada se bude gledalo poštivanje Pakta o stabilnosti, odnosno dopuštenog deficita. Dio sredstava koji bi se investirao u sklopu ovog plana ne bi se trebao računati kao deficit, ali pojedinosti o tome tek treba pojasniti.

- Izuzetno mi je drago što smo jutros postigli sporazum o Europskom fondu za strateške investicije (EFSI). Računamo na to da će Parlament i Vijeće dati konačnu potvrdu u lipnju kako bi ovaj fond bio u provedbi već tijekom jeseni. Najvažnije je da počnemo povećavati investicije, stvarati radna mjesta i rast u Europi - rekao je nakon dogovora potpredsjednik Komisije zadužen za provedbu Junckerova plana Jyrki Katainen.

Izazov za Komisiju

Druga potpredsjednica Europske komisije Kristalina Georgieva, koja je zadužena za proračun i ljudske resurse, pozvala je da se plan počne provoditi “što je brže moguće” jer će korist od njega imati građani.

Smanjenje investicija u EU od početka krize jedan je od većih izazova kojima se bavi Junckerova komisija. Prošle je godine razina investicija u EU bila znatno niža nego prije početka krize. Zato kroz jamstva EU europske investicijske banke žele privući i strane investicije za velike projekte.

Ekonomski isplativi

Hrvatska je uspjela biti među prvim državama čiji su projekti odobreni iz Junckerova plana i prije nego što je primjena plana formalno počela. Još prošli mjesec odobren je projekt dubrovačke zračne luke, i to među prvima u EU koji će se financirati u sklopu tog plana.

Projekti koji se mogu financirati ili za koje se mogu davati jamstva u sklopu Junckerova plana, odnosno Europskog fonda za strateške investicije (EFSI), moraju biti ekonomski isplativi, u skladu s EU prioritetima i moraju se ispuniti uvjeti za financiranje iz EU proračuna ili EIB-a. Odluka o financiranju dubrovačke zračne luke dokaz je da EU taj projekt smatra važnim ne samo za Hrvatsku, nego i šire.

Europske institucije, uključujući i EIB, jamčit će s 21 milijardom eura za taj plan, čime bi se moglo povući 315 milijardi eura investicija iz drugih izvora. Od toga će Europska komisija dati 16 milijardi eura, a Europska investicijska banka pet milijardi. Komisija smatra da se provedba ove ideje odvija prema predviđenim ambicioznim rokovima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 08:40