Lavrov prijeti, Peskov ‘pegla‘: Što se krije iza kulisa nikad oštrije retorike Kremlja prema EU

- Osjetimo li, a tome smo svjedočili ne jednom, da se spremaju sankcije koje predstavljaju rizik za naše gospodarstvo, uključujući i u neke osjetljive sfere, spremni smo na prekid odnosa s EU. Ne želimo se izolirati od svijeta i globalnog života, ali moramo na to biti spremni. Ako želite mir, spremaj se za rat", kazao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u emisiji "Solovjov live" najpoznatijem prokremaljskom novinaru Vladimiru Solovjovu, čije se ime nalazi na popisu ruskih dužnosnika protiv kojih bi Bruxelles mogao zbog slučaja Navaljni uvesti sankcije. Reakcije su uslijedile odmah pa su tako iz Berlina ove izjave nazvali "čudnim i neobičnim".

U međuvremenu, rusko ministarstvo vanjskih poslova pojasnilo je da je Rusija sprema na "prekid odnosa ako inicijator toga bude EU", a iz Kremlja, preko Putinova glasnogovornika Dmitrija Peskova, pojašnjeno je da Rusija "ne želi zaoštravati i prekidati odnose", ali, "uvede li EU sankcije koje ugrožavaju našu ekonomiju i nanose štetu našoj infrastrukturi, mi ćemo biti spremni, jer na najgore se treba pripremiti". Očito je Kremlj prebacio lopticu na stranu Bruxellesa, kazavši da još ne zna kakva će biti reakcija EU, ali da će se "prekid odnosa dogoditi budu li ugroženi naši interesi".

"Good cop, bad cop"

Ova stroga izjava Lavrova i labavije pojašnjenje Peskova (neka vrsta igre - good cop, bad cop) potvrđuje da su odnosi s Bruxellesom ipak na najnižoj točki (ovakva međusobna retorika i prijetnje nisu bile čak ni u vrijeme ruske aneksije Krima 2014. godine). Moskva je spremna čak na prekid odnosa s institucijama EU, kako je to najavljeno još krajem prošle godine, a Rusija će se usredotočiti na odnose sa svakom pojedinačnom zemljom članicom. A za to, prema tumačenju Peskova, neće biti kriva Moskva nego Bruxelles.

Tu Navaljnog i ono što se oko toga događa Moskva ne smatra važnim, kao da su sankcije i afera Navaljni dvije različite stvari. I Marija Zaharova, glasnogovornica Lavrova, kazala je da će u slučaju novih sankcija Rusija "ponuditi" adekvatan odgovor. Nedavni boravak šefa diplomacije EU Josepa Borrella u Moskvi označen je kao katastrofalan i fijasko kakvog dosad nije bilo u odnosima EU i Rusije, čak se traži i njegova ostavka. Borrell je pak kazao kako je sam razočaran posjetom jer Rusija nije ispunila očekivanja, a udaljila se od demokratskih vrijednosti i ljudskih prava koje zagovara i na kojima se temelji EU. Naime, usred razgovora s Borrellom, koji je zahtijevao od Moskve da puste iz zatvora prodemokratskog ili antiputinovskog (kako komu draže) oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, Rusija je protjerala trojicu diplomata iz zemlja EU (Njemačka, Poljska i Švedska).

Poniženi Borrell

Borrellu su to priopćili tijekom ručka s Lavrovom, što je bilo pomalo nekorektan diplomatski i ponižavajući potez. Inače, zahtjev za puštanjem Navaljnog Rusija smatra miješanjem u svoje unutarnje poslove, a odbacuje i sve primjedbe i kritike oko brutalnosti policije prema antirežimskim prosvjednicima. U razgovoru sa Solovjovom Lavrov je kazao kako je na Zapadu "prava histerija oko Navaljnog". Evidentno je da Rusija, prije sastanka ministara vanjskih poslova zemalja EU 22. veljače, na kojem se očekuje da će se raspravljati i o sankcijama, šalje vrlo oštre i prijeteće poruke, prije svega kako bi upozorili da ni EU neće "lišo" proći ako se usude uvesti sankcije.

Neki izvori iz Bruxellesa (to navodi i Bloomberg) tvrde da ni jedna zemlja članica nije protiv sankcija Rusiji, samo se razlikuju u njihovoj "strogoći" i što sve moraju obuhvaćati. Tu se najviše misli na strateški projekt plinovoda Sjeverni tok 2, nad kojim su se sada nadvili mračni olujni oblaci, a upravo toga se Kremlj najviše boji. Naime, upravo je taj plinovod najvažnija "stavka" mogućih sankcija oko kojeg se podijelila Unija.

Pitanje sankcija

Podsjetimo, Francuska i Njemačka podržavaju uvođenje novih sankcije, s time da je Pariz za to da se i Sjeverni tok 2 stavi na listu, no Berlin se, kao zainteresirana strana koja je uložila već dosta sredstava u njegovu realizaciju, koleba i sve prepušta odluci EU. Za vrlo oštre sankcije zbog Navaljnog (pogotovo oko Sjevernog toka 2), prema moskovskom gospodarskom listu RBK, istupaju Češka, Poljska, Liva, Latvija, Estonija i Rumunjska. Austrija i Italija su za sankcije, ali bez uključivanja Sjevernog toka (doduše Italija je sada u novim previranjima oko vlade pa je pitanje hoće li do tog sastanka doći i kod njih do promjene u stavu).

U svakom slučaju, Rusija jasno poručuje da ne misli popuštati te zapravo šalje poruku da neće trpjeti da joj se soli pamet oko ljudskih prava i kako će ona obračunavati sa svojom oporbom. Naime, režim jest u strahu od toga jer je i Joe Biden najavio da će SAD potezati pitanja ljudskih i građanskih sloboda u Rusiji, a u tome očekuju i podršku EU. Rusija o tome ne želi ni raspravljati, iako je spremna na razvoj uzajamnih ekonomskih odnosa, ali bez "miješanje politike" i pogotovo "tričarija" tipa ljudska prava. Među nekim članicama EU koje smatraju da ne treba miješati ekonomiju, koja je sada zbog pandemije u recesiji, s pitanjima ljudskih prava, imaju podršku za taj pristup.

​Inače, Julija Navaljna, supruga osuđenog oporbenog čelnika Alekseja, otputovala je u Njemačku, prema nekim informacijama zbog ugroze "vlastite sigurnosti", a po drugima radi privatnih poslova.