Pritisak iz SAD-a je prejak, tvrtke se u strahu povlače - je li ugrožen Putinov megaprojekt?

Krajem ožujka u Bruxellesu će šefovi država i vlada EU raspravljati o uvođenju novih sankcija Rusiji zbog afere Navaljni, ali svi s nestrpljenjem očekuju hoće li se one proširiti i na geostrateški projekt plinovoda Sjeverni tok 2.

Taj je projekt od početka svoje gradnje stalno predmet spoticanja u odnosima između zemlja EU te Bruxellesa i Moskve, a nova američka administracija Joea Bidena ponovno stišće tvrtke koje rade na tom projektu. Tako se već 18 kompanija, u strahu od sankcija, povuklo iz projekta, među kojima i tri jake osiguravajuće tvrtke - Zürich, Axa i Munich Re.

Ruski izvori navode da je napravljeno oko 97 posto radova, a Danska ih je nedavno nastavila i trebala bi, prema planu, do svibnja 2021. godine završiti radove u svojim vodama, ali je sada sve postalo upitno, pa i završni radovi u Njemačkoj.

Oko 100 europskih tvrtki - od kojih je pola njemačkih - iz 12 zemalja radi na plinovodu, a neke, poput njemačkih Unipera i Wintershalla, mogle bi svaka izgubiti i više od milijardu dolara. Zbog američkih sankcija iz projekta se povlači i jedan od najvećih njemačkih građevinskih konglomerata Bilfinger te norveški DNV GL.

Karta koja prikazuje kuda prolazi plinovod Sjeverni tok 2

Rainer Lesniewski/Panthermedia/Profimedia

Kancelarka Angela Merkel, koja podržava projekt, ipak je posljednju odluku prepustila tijelima EU, maknuvši taj teret s Berlina.

No, i u samoj Njemačkoj postoje politički otpori, pa su tako Zeleni i liberali protiv, a dvije radikalne stranke, ljevičarski Die Linke i desnoradikalni AfD, podržavaju projekt. Njemački ministar ekonomije i energetike Peter Altmaier nedavno je rekao da podržava nastavak plinovoda bez obzira na zatvaranje Alekseja Navaljnog.

No, jedan od razloga, koji navodi Washington, jest moguća Putinova manipulacija plinovodom te marginalizacija u prvom redu Ukrajine, kroz koju trenutačno prolazi najveći tranzit ruskog plina za Europu, te Slovačke. Rusija je upravo krenula u rad na sva svoja dva najveća strateška projekta, Sjeverni tok 2 i Turski tok na jugu, kako bi zaobišla Ukrajinu te je učinila ne samo ekonomski, nego i politički "neatraktivnom" za EU.

Najveći protivnici Sjevernog toka 2 su, osim SAD-a, Velika Britanija, Francuska, Poljska, Estonija, Litva, Latvija i Rumunjska. Podršku pak, osim Njemačke, plinovodu daju Italija i Austrija, pa se na sastanku za mjesec dana u Bruxellesu očekuje žestoka rasprava oko Sjevernog toka 2, pogotovo u trenutku kad su odnosi EU i Moskve na najnižoj razini.

Eventualno zaustavljanje Sjevernog toka 2, koji je vrijedan više od osam milijardi dolara i s "protočnošću" od 55 milijardi kubnih metara plina, dodatno bi zaoštrilo odnose na relaciji Bruxelles - Kremlj.