Washington je blizu da prvi put nakon 1986. godine donese nove zakonske mjere vezane uz imigracijsku politiku, osobito onu koja se odnosi na latinoameričku populaciju kao najbrojniju među ilegalnim doseljenicima. Među njima su najbrojniji Meksikanci . Američki je Senat, naime, krajem tjedna odobrio zakon kojim će čak 11,5 milijuna ilegalnih imigranata, koliko ih trenutačno, smatra se, ima u SAD-u, dobiti priliku da legalizira svoj status te da podnese zahtjev za dobivanje američkog državljanstva.
Obamin prioritet
Od tih 11 milijuna nešto manje od polovice stiglo je u SAD s važećim vizama, ali je i nakon njihova isteka ostalo u zemlji. O tom se zakonu pregovaralo, daleko od očiju javnosti, više od pola godine i on je kompromis demokrata i republikanaca, koji je prošao glasanje u Senatu - 68 je ruku bilo za, među kojima je bilo čak 14 glasova “desnice”, odnosno republikanaca, a sada se očekuje da zakon još amenuje i Predstavnički dom u kojem će biti, smatraju tamošnji analitičari, znatno teže dobiti potporu jer konzervativci smatraju da se zakonom ne osigurava dovoljna zaštita granice s Meksikom i ne onemogućava ilegalni priljev s tog područja.
Zakon će olakšati i povećati kvotu ulaznih i boravišnih viza za građevinske radnike te osobito za školovane stručnjake u znanosti i tehnologiji.
Dvostruko više čuvara
Reformom se predviđa udvostručenje pograničnih snaga na južnim granicama, što znači da će sada biti oko 40 tisuća rendžera, korištenje sofisticirane vojne tehnologije kojom će se sprečavati ilegalni prelazi granice, osobito noću, a predviđaju se i nove ograde na više od 1000 kilometara granice s Meksikom. U Meksiku te dio američke javnosti to već uspoređuju s posthladnoratovskim Berlinskom zidom.
Ovaj zakon je prioritet administracije Baracka Obame koji je na afričkoj turneji izrazo zadovoljstvo što je Senat odobrio taj prijedloga, smatrajući da nitko nije dobio sve što želi.
Ni demokrati. Ni republikanci. Ni ja, ali zakon je produkt zdravog razuma i nadam se da će i Predstavnički dom postupiti kao i Senat, zadovoljno je konstatirao američki predsjednik Obama. Zakon ima 1200 stranica i njegova implementacija koštat će američke porezne obveznike čak 50 milijardi američkih dolara u slijedećih 10 godina.
Kritike s druge strane
Zadovoljstvo u Washintonu ne dijele u Meksiku, a tamo su se “drznuli” komentirali američku imigracijsku politiku. Meksička vlada otvoreno je kritizirala novu imigracijsku reformu Washingtona, pogotovo gradnju novih barijera uz granicu. Ministar vanjskih poslova Meksika Jose Antonio Meade Kuribrenya rekao je da bi bilo svrsishodnije da se novac, koji Amerkanci misle utošiti na gradnju novih zaštitnih ograda, uloži u modernizaciju graničnih mostova čime bi se ubrzao protok ljudi i roba, a bio bi koristan i trgovini.
Meksički ministar je dodao da ovakvi prijedlozi o pojačnaju kontrole na granici ne odgovaraju dobrim odnosima dviju zemalja te naglasio da nikakve ograde, zidovi i duboki kanali neće riješiti problem ilegalnih prelazaka granice.