Kineski stisak oko Hong Konga sve je jači, što bi moglo rezultirati novim valom demonstracija ili egzodusom.
U utorak je kinesko vrhovno tijelo usvojilo promjene u hongkonškom izbornom sustavu. Svih 167 prisutnih članova Stalnog odbora Nacionalnog narodnog kongresa (NPC) glasali su za izmjene koje kritičari nazivaju krahom demokracije.
Naime, Peking je donio nova pravila koja određuje tko se smije kandidirati u gradski parlament.
Lista zahtjeva prilično je bizarna. Prvo, kandidat mora biti "domoljub". Drugo, kandidat mora proći "provjeru nacionalne sigurnosti" od strane policije i odjela za nacionalnu sigurnost. I treće – ne smije prekršiti Temeljni zakon.
Zabrinjavajuće je što se Zakonodavno vijeće parlamenta Hong Konga proširuje sa 70 na 90 članova, a istodobno se smanjuje broj izravno izabranih članova s 35 na 20. To znači da će sada Kini biti još lakše kontrolirati tko sjedi na poziciji moći.
Kandidati po volji Pekinga
Opozicija smatra da su izmjene stvorene kako bi spriječile, kandidata koji nije usklađen s vladavinom Pekinga, da uđe u parlament.
"Cijeli ovaj novi sustav zaista je ponižavajući i vrlo opresivan", rekla je Emily Lau, prodemokratska bivša zastupnica za AFP, dodajući kako misli da bi politički nemiri mogli ponovno eksplodirati na hongkonškim ulicama. "Ako imate toliko ljudi koji su nesretni, sve što vam treba je mali okidač da bi ih potaknulo na akciju."
Potencijalni kandidati za parlament trebat će proći dva kruga provjera prije nego što se mogu službeno kandidirati- od strane propekinškog Izbornog odbora i novog Odbora za provjere, uključujući policijsko provjeravanje prošlosti i dubinsku provjeru odjela za nacionalnu sigurnost.
"Davanje policijskim snagama ovlasti da nadzire tko se može kandidirati na izborima ne postoji niti u jednom sustavu koji se u velikom smislu smatra demokratskim", smatra Chong Ja Ian, profesor političkih znanosti na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru.
No, čelnica Hong Konga, Carrie Lam, uvjerava da se provjere neće vršiti prema političkim stavovima, nego će se ispitivati "vjernost Hong Kongu".
"Dokle god kandidati pokažu vjernost Hong Kongu, pridržavaju se Temeljnog zakona i prođu provjere nacionalne sigurnosti, bit će im omogućeno da se kandidiraju za izbore. Za ljude koji imaju različita politička uvjerenja, koji su skloniji većoj demokraciji ili su konzervativniji, koji pripadaju ljevici ili pripadaju desnici, sve dok ispunjavaju ovaj vrlo temeljni i osnovni zahtjev, ne vidim zašto se ne bi mogli kandidirati za izbore ", izjavila je propekinška Lam.
Čelnica Hong Konga rekla je još da ne postoji "jednostavan" način za demokraciju, dodajući da odbor za provjeru neće vršiti odabir ljudi na temelju njihovih političkih stavova, nego će raditi na prepoznavanju i eliminiranju "ne-domoljuba". Nije precizirala kako točno misli mjeriti domoljublje.
Kritičari sustava uhićeni ili izgnani
Izmjene izbornog zakona dolaze samo par mjeseci nakon što je nekoliko oporbenih zastupnika diskvalificirano, što je dovelo do toga da je cijela oporba podnijela ostavku.
Prije dvije godine, došlo je masovnih demonstracija između aktivista i policije, potaknutih sve većim miješanjem Pekinga u hongkonške zakone.
Naime, Velika Britanija je vratila Hong Kong Kini 1997. godine, a Temeljni zakon stvoren je prema sporazumu o primopredaji pod principom "jedna zemlja, dva sustava".
Međutim, nakon masovnih prosvjeda, Peking je 2020. godine donio kontroverzni zakon o nacionalnoj sigurnosti, dodavši ga aneksu Temeljnog zakona, a koji je u osnovi smanjio pravosudnu autonomiju Hong Konga i olakšao kažnjavanje demonstranata. Niz kritičara uhićeno je od tada.
Hongkonški pro-pekinški političari smatraju da promjene nemaju utjecaja na Temeljni zakon, budući da se mijenjaju aneksi. Međutim, prodemokratska strana suprotnog je mišljenja.
"Tehnički, to nije promjena Temeljnog zakona", objasnio je Chong "Ali ako anekse gledamo u smislu utjecaja na duh održavanja konkurentnih izbora i kretanja prema općem izbornom pravu, tada se može smatrati promjenom"
I dok jedni predviđaju da će uskoro doći do novog vala demonstracija, dio Hongkonžana je svoje kovčege već pospremio iz straha da će Peking uskoro uvesti potpunu zabranu ulaska i izlaska disidenata.
Prema podacima Radio France Internationale, u šest mjeseci nakon prosvjeda, Hong Kong je napustilo oko 130 tisuća ljudi.
Australska vlada rekla je nedavno da oko 100 tisuća Hongkonžana koji imaju australsku putovnicu razmišljaju o selidbi u Australiju, a vlada Borisa Johnsona predviđa da će se približno 300 tisuća Hongkonžana doseliti u Britaniju.