"Možda smo braća, ali naše kese nisu sestre", poručuju posljednjih mjeseci Kinezi Rusima i - sve više počinju kupovati naftu od Irana.
Nakon rekordnih ovogodišnjih razina izvoza ruske nafte u Kinu, koje su kulminirale u lipnju, došlo je do iznenadnog obrata. U srpnju je kineska carina izvijestila o padu uvoza nafte iz Rusije za 23 posto: s 10,5 milijuna tona (2,56 milijuna barela dnevno) na 8,07 milijuna tona (1,9 milijuna barela dnevno), da bi u kolovozu izvoz pao za još 0,1 milijun barela na dan. Razlog je namjera režima Vladimira Putina o povećanju cijene nafte otkako su se u srpnju Rusija i Saudijska Arabija dogovorile o dobrovoljnom smanjenju izvoza ugljikovodika. Stvoren je rusko-saudijski pakt koji je izazvao rast cijene nafte, koji je iznosio između 75 i 90 dolara po barelu Brenta tijekom srpnja i kolovoza. Kao rezultat toga, unatoč smanjenju količine ponude, ruski prihod od izvoza nafte u kolovozu je porastao za 1,8 milijardi dolara, na 17,1 milijardu dolara.
Sankcije Teheranu
Istodobno je Kina, najvažniji ruski saveznik, ovog ljeta povećala proizvodne kapacitete svojih rafinerija i uvoz, ali iz Irana, koji je ušao u prazan prostor zbog kineskog smanjenja uvoza skupe nafte iz Rusije. Iranci već godinama ne mogu normalno prodavati naftu, posebno nakon 2018. kada je tadašnji predsjednik SAD-a Donald Trump ponovno uveo sankcije Teheranu. Iranska trgovina ugljikovodicima odmah se srušila na 0,5 milijuna barela dnevno, a u nekim mjesecima gotovo na nulu jer su pod pritiskom Washingtona svi glavni klijenti Teherana - Indija, zemlje EU, Turska, Japan i Južna Koreja - prestali kupovati naftu od Irana. Jedina iznimka je Kina u koju su tankeri iz trećih država dovozili iransku naftu i tako su se zaobilazile sankcije.
Sada se intenzivirala trgovina na relaciji Teheran - Peking. Prva polovica 2023. bila je posebno uspješna za Iran. Omogućeno je da se izvoz nafte približi na 1,5 milijuna barela dnevno, a u kolovozu i do 2,2 milijuna barela. Posao cvate jer Iranci prodaju Kinezima naftu uz prosječni popust od 10 - 15 dolara, što je puno više od onoga što nudi Rusija, a kao rezultat toga kineski uvoz ugljikovodika iz Irana se gotovo udvostručio.
Zvuči čudno, ali Teheran je dobio neočekivanu pomoć Amerike u povećanju izvoza nafte Kini. SAD je ozbiljno uznemiren mogućnošću visokih cijena nafte zbog pada ruskih zaliha prouzročenog sankcijama zbog rata u Ukrajini. Sjedinjene Države su računale na suradnju Saudijske Arabije u smanjenju troškova ugljikovodika, ali Rijad ne samo da ne pomaže Amerikancima, nego surađuje u tandemu s Moskvom kako bi poskupjela nafta.
Rast cijena
U takvim okolnostima administracija predsjednika Joea Bidena dopušta Iranu da povećava izvoz u Kinu jer je tako na svjetskom tržištu ima više jeftine nafte. Iako izgleda da je Iran konačno dobio dugoočekivanu priliku da popravi katastrofalno stanje u svom gospodarstvu, tamošnja ekonomija ne ide nabolje. Inflacija iznosi 50 posto, proračun ostaje u deficitu, a Svjetska banka predviđa usporavanje gospodarskog rasta Irana u razdoblju 2024. - 2025., i to unatoč činjenici da je rast BDP-a iznosio četiri posto godišnje. U 2022. usporio je na tri posto, a u 2023. i sljedeće dvije godine predviđa se stagniranje na dva posto.