INFOGRAFIKA Ljudski strojevi PROGRAMIRANI ZA UBIJANJE: Obamini tajni vojnici glume glavne uloge u novom filmu

Pentagon o tome nije imao pojma: aktivni pripadnici tajnih specijalnih postrojbi Navy SEALs prihvatili su se glavnih uloga u novom hollywoodskom filmu “Act of Valor” (Čin odvažnosti), a obrambeni dužnosnici za to su doznali kada je sve već bilo gotovo.

U Pentagonu, koji ima poseban ured za provjeru scenarija i dogovore s filmašima kako filmovi ne bi otkrivali vojne tajne, bili su konsternirani jer pripadnici SEALsa, koji inače znaju u filmovima prezentirati svoje vještine, ovaj put i glume, što bi, iako se njihova imena ne pojavljuju na odjavnoj špici, moglo ugroziti anonimnost kojoj specijalci obično teže.

Narkokartel i islamisti

Ministarstvo obrane u jednom je trenutku razmišljalo o tome da filmašima uskrati dopuštenje za snimke specijalaca i njihove opreme, no kad su pregledali film, zaključili su da može proći. Film priča fiktivnu priču o SEALsima koji spašavaju agenta CIA-e kojeg je oteo narkokartel iz Centralne Amerike, a pritom otkrivaju tajne planove čečenskih džihadista da u Sjedinjenim Državama izvedu teroristički napad. Pripadnici postrojbe koja je bila upletena u neke od najkontroverznijih akcija američke vanjske politike i u filmu se ponašaju kao da je svijet njihovo igralište. Projekt je počeo kao propagandni film za privlačenje novih regruta i redatelji Mike McCoy i Scott Waugh trebali su samo snimiti scene iz obuke specijalaca. No projekt se s vremenom razvio u cjelovečernji igrani film u kojem su, prema prvotnom planu, trebali glumiti glumci, no producenti su potom uspjeli uvjeriti aktivne komandose da preuzmu glavne uloge. - Najteže je bilo izgovarati replike. Trčanje i pucanje, kretanje i komuniciranje, to je uobičajeno, to je ništa - rekao je jedan od komandosa koji je glumio u filmu.

Zapovjednik Komande za specijalne operacije, admiral William McRaven, i dalje tvrdi da je riječ o vrlo vrijednom uratku za privlačenje regruta, no američki mediji tvrde da je vojska pokazala da ipak ne zna snimati filmove. Umirovljeni general James Vaught na nedavnoj je pak konferenciji za novinare McRavenu poručio: - Mičite se iz medija. Jednog dana, ako budete uporno objavljivali kako što radite, dečki s druge strane dočekat će vas spremni.

Veća autonomija

Snimanje filma počelo je 2007., prije nego što su SEALsi u Americi postali heroji zahvaljujući akciji u kojoj je lani ubijen Osama bin Laden , a izlazi u trenutku kada se vode rasprave o tome treba li im dati više novca i veću autonomiju. Proračun za Zapovjedništvo specijalnih operacija već se udvostručio od 2001., sa 4,2 na 10,5 milijardi, a broj misija se učetverostručio, budući da se administracija predsjednika Baracka Obame na njih oslanja sve više. Njihov angažman za precizne operacije posebno je primamljiv u eri kada se smanjuje proračun za obranu, kada vojska ima sve manje regruta i kada je američka javnost umorna od vojnih okupacija koje su se pokazale katastrofalnima. Admiral McRaven stoga traži da samostalnije, i izvan standardne procedure u Pentagonu, može odlučivati o tome u kojem će dijelu svijeta rasporediti svoje postrojbe, kako bi se specijalci mogli brzo premještati na potencijalna svjetska žarišta.

Prema novom konceptu, oko 12.000 komandosa ostalo bi raspoređeno širom svijeta i nakon povlačenja iz Iraka, spremno za udarac na terorističke mete i spašavanje talaca, ali i obuku i prikupljanje informacija.

Svjetski policajac

No, drugi tvrde da specijalci, ako se njihov broj poveća, više neće biti tako posebni i da bi mogli postati preopterećeni, a planu se protive i regionalni vojni zapovjednici i State Department. - Ako počnete uklanjati ljude u drugim zemljama po cijelom svijetu, od kojih smo s nekima u miru, mislim da ćete upasti u vrlo ozbiljne diplomatske probleme s ljudima koji tvrde da SAD nije svjetski policajac. Tu je i rizik da će neka misija na kraju krenuti krivo i da ćemo završiti s brojnim zatvorenicima negdje u svijetu - rekao je za časopis Time bivši zamjenik državnog tajnika Ronald Neumann.

Špijunske misije

Zasad zapovjednici specijalnih operacija tvrde da su se spremni koordinirati s veleposlanicima i regionalnim vojnim zapovjednicima, no mnogi su i dalje zabrinuti da bi specijalci, budu li donosili odluke izvan uobičajenih okvira, mogli provoditi špijunske misije bez nadzora kakav postoji nad CIA-om. Posebno se raspravlja, piše Time, o tzv. eksploataciji osjetljivih lokacija - u žargonu specijalaca poznatoj kao SSE - jer su iz iskustva u Iraku i Afganistanu komandosi naučili da najbolje obavještajne podatke obično dobiju kopanjem po stvarima nakon obavljene akcije. - Tu počinje politička bitka. Mi želimo spustiti svoje čizme na tlo kako bismo obavljali SSE, ali predsjednik to ne podupire... To će postati jedan od predmeta rasprave između Snaga za specijalne operacije i administracije - rekao je jedan dužnosnik Pentagona.