KRAJ NOVAJE GAZETE

Glavni urednik platit će cijenu jer nije želio širiti Putinovu propagandu: ‘Specijalna operacija? To je rat!‘

Poštujemo suverenitet Ukrajine i Novaje Gazete, a rat nazivamo ratom, poručio je Muratov, dobitnik Nobelove nagrade za mir

Dmitri Muratovi

 Odd Andersen

Kad su ga na početku ruske invazije na Ukrajinu u veljači nazvali iz New Yorkera i pitali kako će njegova Novaja Gazeta pratiti "specijalnu operaciju" Vladimira Putina u susjednoj zemlji, ruski novinar Dmitri Muratov, usto i prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za mir, rekao je sljedeće: "Nastavljamo nazivati rat ratom. I čekamo posljedice".

Nije trebalo čekati dugo. Otprilike mjesec dana kasnije, Novaja Gazeta objavila je da "obustavlja sve svoje tiskane i online operacije" do kraja Putinove "specijalne operacije" u Ukrajini nakon što su im se obratili iz Roskomnadzora, državne agencije koja nadzire poštivanje novih zakona o izvještavanju o događajima u susjedstvu.

Donirao i nagradu

- Nećemo postati širitelji propagande. Poštujemo suverenitet Ukrajine - i suverenitet Novaje Gazete. Radimo prema standardima koje smo sami postavili. Vjerujemo našim dopisnicima iz Ukrajine i našoj redakciji - rekao je Muratov.

Niti pola godine ranije, početkom listopada, Muratov je dobio prestižnu mirovnu nagradu za "rad na očuvanju slobode izražavanja koja je preduvjet za demokraciju i trajni mir".

Podijelio ju je s filipinskom kolegicom Mariom Ressa, a novčani dio odlučio dati u dobrotvorne svrhe s time da je s redakcijom odlučio kome će dodijeliti novac.

- Ovo je nagrada svih nas - rekao je 60-godišnji Rus koji je Novaju Gazetu osnovao s kolegama prije 28 godina. Financijski im je pomogao Mihail Gorbačov, posljednji lider Sovjetskog Saveza, danas 91-godišnjak, koji je koristeći vlastitu Nobelovu nagradu za mir opremio redakciju kompjutorima. Poslije je Gorbačov postao vlasnik 10 posto udjela. Članovi redakcije živjeli su istraživačko novinarstvo, ponekad plaćajući životom.

Kritični prema Putinu

List se tiskao tri puta tjedno u 90.000 primjeraka, a ima i online izdanje. Osim Gorbačova, jedan od vlasnika je Aleksandar Lebedev (14 posto udjela), poznati ruski biznismen, bivši oligarh i bivši agent KGB-a.

Muratov i njegova redakcija jedna su od rijetkih novinskih kuća koje kritički propituju Putinovu vlast. Odmah su se deklarirali protiv rata. Muratov je prije tjedan dana s redakcijom odlučio donirati Nobelovu medalju te sredstva uplatiti u fond za ukrajinske izbjeglice.

Muratov je većinu vremena proveo na položaju glavnog urednika. Pod njegovim vodstvom, novina je kritizirala rusku vlast zbog korupcije, izborne prijevare i kršenja ljudskih prava.

Šest novinara s kojima je Muratov radio ubijeno je. On sam nakratko je 2017. napustio uredničko mjesto navodeći iscrpljenost poslom kao razlog. Redakcija je glasala da se vrati što je i učinio 2019.

Odmazda

Najmanje šest novinara ubijeno zbog tekstova

Najmanje šest novinara, komentatora i suradnika Novaje Gazete ubijeno je nakon kritičkih tekstova, većinom protiv vojnih operacija u Čečeniji i drugdje na Kavkazu.

Najpoznatija među njima je Anna Politkovskaja, koja je ubijena nakon serije članaka o Čečeniji 2006. godine. Do smrti je radila za Novaju Gazetu.
Igor Dominikov napadnut je pred svojim stanom u Moskvi 2000. godine.

Viktor Popkov ustrijeljen je u Čečeniji 2001. godine. Jurij Ščekočihin, koji je bio i zastupnik u Dumi, umro je od neobične i teške alergije 2003. godine.

Kada je 2009. odvjetnik za ljudska prava Stanislav Markelov ustrijeljen u Moskvi, s njim je bila povremena suradnica Gazete Anastazija Baburova, koja je također ubijena. Natalija Estemirova povremeno je surađivala s novinarkom Politkovskajom. Oteta je i ubijena u Ingušetiji 2009

image

Anna Politkovskaja

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2022 03:29