Ključni događaji:
- SAD šalje novi paket pomoći Kijevu
- Poljska isporučila Ukrajini prve borbene avione MiG-29
- Prigožin: Osvojili smo Bahmut
- Rusija premješta nuklearno oružje blizu granice Bjelorusije s NATO-om
- ISW: Ubojstvo Tatarskog upozorenje je Prigožinu
- Rusija optužila Ukrajinu i Navaljnog za ubojstvo vojnog blogera
Predsjednica Moldavije traži potporu za obranu
Predsjednica Moldavije Maia Sandu pozvala je Zapad na potporu u obrani zemlje uslijed sumnji na rusko uplitanje u toj bivšoj sovjetskoj republici.
Moldavija, koja graniči s Rusijom i Ukrajinom, opetovano je bila izložena "hibridnim napadima" Rusije i drugim "pokušajima destabilizacije" zemlje, rekla je Sandu novinarima u ponedjeljak tijekom posjeta rumunjskoj prijestolnici.
Sandu je naznačila da Moldavija također traži oružje i vojnu potporu Zapada.
"Da, moramo poboljšati (naše) obrambene sposobnosti, i da, potrebna nam je pomoć za to, i da, o tome razgovaramo s partnerima", rekla je Sandu.
Moldavska čelnica otputovala je u Bukurešt kako bi se sastala s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i rumunjskim predsjednikom Klausom Iohannisom. Scholz i Iohannis nekoliko su puta naglasili da će Zapad, među ostalim, i ekonomski podržati Moldaviju.
Glavni tajnik NATO-a otkrio je koliko je vojne pomoći Kijev primio od saveznika
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg poručio je da su zapadni saveznici Ukrajini dosad poslali vojnu pomoć u vrijednosti od 65 milijardi eura u borbi protiv ruske agresije.
- Ne možemo dozvoliti Rusiji da otkida komade europske sigurnosti, rekao je Stoltenberg u Bruxellesu.
Amerikanci šalju novi paket pomoći Ukrajini
SAD će ovog tjedna Ukrajini poslati novi paket pomoći, poručila je Bijela kuća, a prenosi Sky News.
Direktor za komunikacije američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby također je poručio da se Ukrajina žestoko bori za kontrolu nad gradom Bahmutom i da ta bitka nije gotova.
- Rusi nisu Ukrajince potisnuli iz grada, rekao je Kirby.
Poljska isporučila Ukrajini prve borbene zrakoplove MiG-29
Ukrajina je primila od Poljske prve isporuke borbenih zrakoplova MiG-29, rekao je u ponedjeljak visoki dužnosnik poljske vlade, prenosi dpa.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Marcin Przydacz rekao je za RMF FM radio da su, "prema (njegovim) informacijama," prvi mlažnjaci u potpunosti predani Ukrajini.
Przydacz je dodao da će se nastaviti razgovori o daljnjoj potpori Poljske Ukrajini.
Sredinom ožujka poljski predsjednik Andrzej Duda najavio je da će Poljska Ukrajini poslati četiri potpuno operativna borbena zrakoplova MiG te da će još MiG-ova 29 biti popravljeno i pripremljeno za kasniji transfer.
Slovačka se također obvezala Kijevu isporučiti 13 istih borbenih zrakoplova, od kojih su samo neki operativni.
MiG-29 je dvomotorni sovjetski mlažnjak koji ima izuzetno dobru sposobnost manevriranja.
Zelenski i Pejčinović Burić u Černihivu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je selo Jahidne u kojem je gotovo 400 stanovnika bilo zatočeno punih 27 dana u školskom podrumu tijekom prve faze ruske invazije na Ukrajinu.
Na prostoru manjem od 200 kvadratnih metara mještane se držalo kao taoce, a tom prilikom umrlo je 11 osoba, rekao je Zelenski.
- Ovi ljudi nekako su preživjeli u mraku i čekali na Ukrajinu, rekao je ukrajinski predsjednik na godišnjicu njihova oslobođenja.
- Nakon što sam vidio što su sve prošli, mogu samo zaželjeti i ruskom predsjedniku da svoje zadnje dane proživi u ovakvom podrumu s kantom umjesto wc-a, oštro je poručio Zelenski, a prenosi Sky News.
Inače, Zelenskom su se na ovom putu u oblast Černihiv pridružili i njemački vicekancelar Robert Habeck i glavna tajnica Vijeća Europe, inače bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Marija Pejčinović Burić.
NATO nije uočio da Rusija premješta svoje taktičko nuklearno naoružanje
NATO nije uočio nikakve promjene u razmještaju ruskog nuklearnog oružja, stoga nema potrebe da Savez nešto mijenja po tom pitanju, izjavio je u ponedjeljak glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.
“Dosad nismo vidjeli nikakve promjene u njihovu nuklearnom razmještaju koje bi tražile promjenu s naše strane”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.
Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je najavio da će razmjestiti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji.
Stoltenberg je održao konferenciju za novinare uoči dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova država članica Saveza, na kojem će prvi put sudjelovati i Finska kao punopravna članica.
“Sastanak se održava u važnom trenutku za našu sigurnost”, rekao je Stoltenberg, dodajući da će se na sastanku s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom razgovarati o ruskoj agresiji na njegovu zemlju.
“Ne znamo kada će završiti ovaj rat, ali kad završi morat ćemo uspostaviti aranžmane kako bi Ukrajina mogla odvratiti buduću agresiju i kako se povijest ne bi ponavljala. Ne možemo dopustiti Rusiji da polako nagriza europsku sigurnost”, rekao je Stoltenberg.
Rekao je da NATO podržava mirovni plan koji je predstavio ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski, a koji predviđa odlazak ruskih snaga s ukrajinskog teritorija, ali da s druge strane, “nema znakova da se Putin priprema za mir. On se priprema za daljnji rat”.
Stoltenberg je pozdravio isporuku modernih tenkova i ostalih oklopnih vozila koji su počeli pristizati u Ukrajinu i koji “mogu napraviti stvarnu razliku na bojišnici i omogućiti ukrajinskim snagama da oslobode više teritorija”.
“Razgovarat ćemo o tome kako možemo pojačati našu potporu, uključujući nastavak jačanja ukrajinskih oružanih snaga i potporu za njihov prijelaz s opreme i doktrine iz sovjetskog razdoblja na opremu i doktrinu NATO-a”, rekao je Stoltenberg dodajući da će saveznici početi rad na razvijanju višegodišnjeg programa za Ukrajinu.
Na sastanku ministara vanjskih poslova razgovarat će se i o prijetnjama i izazovima na jugu, uključujući nestabilnost, terorizam i rastući utjecaj Irana, Rusije i Kine, rekao je glavni tajnik.
Istaknuo je kako očekuje da će saveznici na samitu koji se ovoga ljeta održava u Vilniusu dogovoriti novi ambiciozni cilj izdvajanja za obranu, s dva posto BDP-a kao donjom, a ne gornjom granicom.
Članice NATO-a su još 2014. postavile cilj da će do 2024. povećati izdvajanje za obranu na dva posto BDP-a.
Stoltenberg je upozorio da su posljedice ruske agresije na Ukrajinu globalne i “ono što se danas događa u Europi, sutra se može dogoditi u istočnoj Aziji”.
U srijedu će se NATO-ovim ministrima pridružiti njihove kolege iz Australije, Japana, Novog Zelanda, Republike Koreje te Europske unije.
Između ostaloga, na tome će se sastanku razgovorati o sve većem približavanju Kine Rusiji.
“Svako pružanje kineske pomoći u oružju Rusiji bilo bi velika pogreška”, rekao je Stoltenberg.
Glavni tajnik NATO-a također je pozvao ruske vlasti da hitno oslobode dopisnika Wall Street Journala iz Moskve Evana Gershkovicha, kojeg su ruske obavještajne službe uhitile pod optužbom za špijunažu.
Rusija optužila Ukrajinu i Navaljnog za ubojstvo vojnog blogera
Rusija je optužila ukrajinske protuobavještajne službe za umiješanost u ubojstvo poznatog ruskog vojnog blogera i ratnog dopisnika Vladlena Tatarskog, čije je pravo ime Maksim Fomin, prenosi ruska agencija Tass.
Tvrde da su agenti iz Fonda za borbu protiv korupcije, zabranjene skupine koju je osnovao glavni kritičar Kremlja Aleksej Navaljni, također sudjelovali u ubojstvu Tatarskog.
- Teroristički čin počinjen 2. travnja u Sankt Peterburgu planirale su specijalne službe Ukrajine uz sudjelovanje agenata koji surađuju s Navaljnim, navodi agencija RIA Novosti.
Podsjetimo, vojni bloger Tatarski poginuo je u eksploziji u ‘Street Baru‘ u Sankt Peterburgu, a istodobno su ranjene 32 osobe.
Zelenski 5. travnja ide u Poljsku
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij će, kako se očekuje, posjetiti Poljsku 5. travnja, rekao je u ponedjeljak savjetnik poljskog predsjednika za vanjske poslove Marcin Przydacz.
"Posjet će se održati na poziv predsjednika (Andrzeja) Dude. Bit će dugih, opsežnih razgovora, ne samo o sigurnosnoj situaciji, već i o gospodarskoj i političkoj potpori", rekao je Przydacz za privatni radio RMF. "Bit će to službeni posjet".
Dodao je da će se Zelenskij u srijedu sastati s Poljacima i Ukrajincima koji su izbjegli u Poljsku na Trgu dvorca u Varšavi.
Zelenskij se zadnji put sastao s poljskim kolegom u prosincu 2022. kada se vraćao kući iz Sjedinjenih Država.
Poljska je ukrajinski susjed i dvije zemlje imaju duboke povijesne veze.
Mnogi su Ukrajinci pobjegli iz svoje zemlje nakon ruske invazije prošle godine, a veliki broj potražio je sigurnost u Poljskoj.
ISW: Ovo je upozorenje Prigožinu
Ubojstvo istaknutog proratnog ruskog vojnog blogera Vladlena Tatarskog, čije je pravo ime bilo Maksim Fomin, moglo bi otkriti daljnje lomove unutar Kremlja i njegovog unutarnjeg kruga, ističe američki Institut za proučavanje rata u svojoj dnevnoj analizi.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova okrivilo je Kijev za napad – koji se dogodio u kafiću u Sankt Peterburgu koji je navodno pripadao financijeru Wagner grupe Jevgeniju Prigožinu – i pohvalilo ruske vojne blogere za njihovo izvještavanje o ratu, “naizgled ignorirajući činjenicu da Fomin i drugi milblogeri rutinski kritiziraju Ministarstvo obrane Rusije i Ministarstvo vanjskih poslova Rusije”, napisali su analitičari ISW-a.
Također su primijetili da je Prigožin 2. travnja izjavio da ne bi "okrivio kijevski režim" za smrt Fomina i ruske ultranacionalističke ličnosti Darije Dugine, koja je ubijena u kolovozu, sugerirajući da ukrajinski agenti zapravo nisu odgovorni.
"Fominovo ubojstvo u Prigožinovom baru vjerojatno je dio većeg obrasca eskalacije ruskih unutarnjih sukoba u koje su uključeni Prigožin i Wagner. Fomin je prisustvovao još jednom događaju ranije tog dana bez incidenata, pa se čini da je napad namjerno insceniran u prostoru u Prigožinovom vlasništvu.
Savjetnik ukrajinskog predsjedničkog ureda Mihajilo Podoljak izjavio je da je Fominova smrt rezultat antiborbe i političkog natjecanja među ruskim akterima. Neki ruski politički analitičari također su špekulirali da je Prigožin trebao prisustvovati Fominovu događaju, iako za to nema potvrde.
Fominovo ubojstvo možda je bilo zamišljeno kao upozorenje Prigožinu, koji je sve više dovodio u pitanje temeljne teme razgovora Kremlja o ratu u Ukrajini i čak prikriveno signalizirao interes za rusko predsjedništvo, bilo u konkurenciji s Putinom ili kao njegov nasljednik", ističe ISW.
‘Rusija će formirati posebnu diviziju nosača super torpeda Posejdon‘
Rusija planira do kraja 2024. ili prve polovice 2025. godine u sklopu svoje Pacifičke flote formirati odjel podmornica posebne namjene koje će nositi super torpeda Posejdon s nuklearnim bojevim glavama, izvijestila je u ponedjeljak ruska novinska agencija TASS.
Rusija je u siječnju priopćila da je proizvela prvi set super torpeda Posejdon, četiri godine nakon što je predsjednik Vladimir Putin najavio potpuno novu vrstu strateškog nuklearnog oružja, potvrdivši da će imati vlastiti izvor nuklearne energije.
Koncem ožujka, Rusija je rekla da će obalna infrastruktura za podmornice koje će nositi torpeda Posejdon biti dovršena na poluotoku Kamčatki, gdje se nalazi podmornička baza za balističke nuklearne rakete ruske Pacifičke flote.
"Odluka o formiranju divizije nuklearnih podmornica posebne namjene na Kamčatki je donijeta", prenosi TASS pozivajući se na neimenovani izvor. "Govorimo o prosincu 2024. ili prvoj polovici 2025. godine."
Malo je potvrđenih detalja o Posejdonu dostupno u javnosti, ali vojni analitičari kažu da je u biti riječ o križancu torpeda i drona koji se može lansirati s nuklearne podmornice.
Rusija premješta nuklearno oružje blizu granice Bjelorusije s NATO-m
Rusija će svoje taktičko nuklearno oružje premjestiti blizu zapadnih granica Bjelorusije, izjavio je u nedjelju ruski izaslanik u Minsku, na sam prag NATO-a, u potezu koji će vjerojatno izazvati dodatnu eskalaciju sukoba Moskve sa Zapadom.
U jednom od najproklamiranijih nuklearnih signala iz Rusije od početka invazije na Ukrajinu prije 13 mjeseci, predsjednik Vladimir Putin izjavio je 26. ožujka da će Rusija u Bjelorusiji stacionirati taktičko nuklearno oružje.
Dvije susjedne zemlje formalno su dio "zajedničke države" i godinama su u pregovorima o daljnjoj integraciji, procesu koji se ubrzao prošle godine, nakon što je Minsk dozvolio Moskvi da koristi bjeloruski teritorij za slanje trupa u Ukrajinu.
Oružje će "biti premješteno na zapadnu granicu naše savezne države i povećat će mogućnosti za osiguranje sigurnosti", rekao je ruski veleposlanik u Bjelorusiji Boris Gryzlov za bjelorusku državnu televiziju.
"To će biti učinjeno unatoč buci iz Europe i Sjedinjenih Država."
Gryzlov nije precizirao gdje će oružje biti stacionirano, ali je potvrdio da će skladište biti dovršeno, prema Putinovoj naredbi, do 1. srpnja, a zatim premješteno na zapad Bjelorusije.
Bjelorusija graniči na sjeveru s Litvom i Latvijom a na zapadu s Poljskom, koje su redom dio istočnog krila NATO-a, nakon ruske invazije na Ukrajinu pojačanog dodatnim trupama i vojnom opremom.
SAD i drugi saveznici Kijeva izrazili su zabrinutost zbog mogućnosti da Rusija pošalje taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiju, a američki predsjednik Joe Biden to je ocijenio "zabrinjavajućim".
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je u petak da će njegova zemlja Rusiji također dopustiti da tamo, bude li potrebno, postavi i interkontinentalne nuklearne rakete.
Zelenski: Situacija ‘posebno vruća‘ u Bahmutu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedjelju navečer da je vojna situacija "posebno vruća" oko Bahmuta, dok traju višemjesečni ruski napori za osvajanjem tog grada, što je najduža bitka od početka ruske invazije.
Osnivač ruskih plaćeničkih snaga Wagner Jevgenij Prigožin rekao je da su njegovi vojnici podigli rusku zastavu na upravnoj zgradi u gradu. Ukrajinski dužnosnici nisu međutim dali naslutiti da je Bahmut pao u ruske ruke. Prigožin je ranije iznosio tvrdnje koje su bile preuranjene.
"Hvala našim vojnicima koji se bore u Avdiivki, Marjinki i Bahmutu. Posebno u Bahmutu", rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju. "Tamo je posebno vruće."
Ruske snage već mjesecima pokušavaju okružiti i zauzeti Bahmut, grad koji je imao 70.000 stanovnika prije ruske invazije pokrenute prije više od godinu dana.
Prigožin je u audio poruci objavljenoj na Telegram računu njegove službe za medije rekao: "S pravne točke gledišta, Bahmut je zauzet. Neprijatelj je koncentriran u zapadnim dijelovima."
Visoki ukrajinski dužnosnik ranije je opisao situaciju oko grada kao "napetu", a vojno zapovjedništvo pažljivo razmatra svaki potez.
Zamjenica ministra obrane Hana Maljar rekla je da ukrajinske snage nastavljaju braniti svoje položaje, dok ruske snage ne obraćaju dovoljno pozornosti na svoje gubitke dok napadaju.
"Situacija u Bahmutu ostaje napeta", rekla je Maljar na Telegramu.
"Ali svaka vojna odluka i svaki korak pomno se odvaguje... Na prevladavajuću situaciju odgovaramo primjereno, uzimajući u obzir sve okolnosti, zadaće i načelo vojne izvedivosti."
Zelenski i vojni zapovjednici prošlog su se mjeseca složili da će braniti Bahmut, usred javne rasprave o tome je li najbolje ostati ili preuzeti druge obrambene položaje.
Istaknuti ukrajinski vojni analitičar Oleh Ždanov rekao je da su borbe zahvatile središte grada. Ukrajinske snage odbile su 25 neprijateljskih napada, ali su ruske snage zauzele tvornicu metala AZOM, koju su ukrajinske trupe danima branile.
"Neprijatelj napada središte grada sa sjevera, istoka i juga i pokušava preuzeti grad pod svoju punu kontrolu", rekao je Ždanov, koji ima bliske veze s ukrajinskom vojskom, u videu prikazanom na YouTubeu.
"Na nekim mjestima smo bili uspješni, a na nekim mjestima smo čak i izveli protunapade. Ali neprijatelj povremeno bilježi uspjeh s obzirom na brojnost svojih snaga i brojnost dnevnih napada."
U svom video obraćanju, Zelenski je također rekao da su dvije osobe poginule u ruskom minobacačkom napadu u blizini grada Konotopa u sjevernoj regiji Sumi.
Spomenuo je ranija izvješća da je rusko granatiranje ubilo šest ljudi u gradu Kostjantinivki u regiji Donetsk u istočnoj Ukrajini. Jedanaest osoba je ozlijeđeno.