Najsiromašnija država Europe, mala, stiješnjena, nemirna i zaboravljena Moldavija prolazi kroz pravu golgotu. Ova država je na križnom putu. Raspolućena između svojih nada, savjesti i ambicija. Odjednom je Moldavija, slijepo crijevo Europe, postala geostrateški važna, pa i presudna. Pita se kuda dalje? Prema Rusiji ili ipak tamo gdje pripadaju - Europi. Hoda po rubu pameti.
Na glavnom trgu glavnoga grada Kišinjeva deseci tisuća ljudi, prema policijskim procjenama 75 tisuća, ovog vikenda tražili su "europsku Moldaviju", a predsjednica Maia Sandu poziva Bruxelles da do kraja ove godine otvori pregovarački proces. Otprilike prije godinu dana Ukrajina i Moldavija dobile su status kandidatkinja i sada obje te države ne žele da to bude tek formalna, simbolična gesta, nego da se stvari konkretiziraju, jer su to shvatile ozbiljno.
Naime, Moldavija je na raskrižju. Ni Moskva ne sjedi skrštenih ruku, a dok su u središtu Kišinjeva ljudi izašli dati podršku bržoj integraciji u Europu, proruske snage su na prilazima u grad i u provinciji organizirale svoje skupove podrške - Rusiji. Prema zadnjim istraživanjima javnog mnijenja, oko 55 posto Moldovana podržava članstvo u EU, ali oko 25 posto njih je za "tješnje veze s Rusijom". Istodobno, prenosi Politico, 25 posto stanovnika kao krivca za rat u Ukrajini smatra Vladimira Putina, ali 18 posto upire prstom u SAD. Isto tako, Putin i Volodimir Zelenski su gotovo u istovjetnom omjeru najpopularniji strani državnici!
Upravo je zato Moldavija došla do "sada ili nikad". Žuri se i jednoj i drugoj opciji. Moldavija gotovo u potpunosti energetski ovisi o Rusiji, ali Maia Sandu otvoreno u razgovoru za Politico kaže kako "neće podržati rusku agresiju na Ukrajinu u zamjenu za jeftiniji ruski plin". No, kako bilo, Moldavija ima jednu od najvećih inflacija u Europi - oko 29 posto, a BDP im je pao za 5,9 posto! Stoga Sandu očekuje konkretniju pomoć EU.
Podsjetimo da je u veljači procurilo obavještajno izvješće u kojem stoji da Moskva nastoji destabilizirati Moldaviju, pa srušiti, čak i nasilno (spominjao se i mogući državni udar) ako treba, proeuropsku vladu i predsjednicu te pretvoriti Moldaviju u novu Bjelorusiju ili, kako u Politicu kaže analitičar Atlantic Councila iz Washingtona Arnold Dupuy: "Kremlj nastoji od Moldavije stvoriti južni Kalinjingrad" (Kalinjingrad je ruska enklava na Baltiku, stvorena oko nekadašnjeg njemačkog grada Koenigsberga, što je kao ratni plijen dobila nakon Drugog svjetskog rata). Nedavno je i jedan od prvih Putinovih jastrebova, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov Moldaviju nazvao legitimnom metom Rusije, odnosno poručio im je bez krzmanja: "Vi ste nova Ukrajina!".
Moldavija je smještena između Ukrajine i Rumunjske, trenutno je jedna od glavnih NATO-ovih zemalja na njegovu jugoistočnom krilu, a na svom teritoriju ima prorusku paradržavnu tvorevinu Pridnjestrovlje, gdje je smješteno oko 1500 ruskih vojnika pod "krinkom" mirotvoraca. Ovdje se nalazi i jedno od najvećih vojnih skladišta oružja s oko 20 tisuća tona municije raznog kalibra.
Vlasti u Pridnjestrovlju žele pripajanje Rusiji i čekaju "oslobodioce" u Odesi, a pretpostavljalo se da su te ruske snage, kao i oružane snage Pridnjestrovlja (provedena je mobilizacija) mogle sudjelovati u napadu na Odesu, da je do njega došlo, kako su zamišljali ruski vojni stratezi prilikom planiranja ruske invazije na Ukrajinu. Neposredno pred najavu ruske ofenzive na Donbas, general Rustam Minekajev, tadašnji zapovjednik Središnjeg vojnog okruga, bez uvijanja je rekao da je "kontrola nad jugom Ukrajine važna zbog kopnenog spoja s Pridnjestrovljem". Još je napomenuo da u Moldaviji ima "primjera ugrožavanja ruskog i ruskojezičnog stanovništva", što je posebno izazvalo uznemirenost jer su, između ostalog, takve "prijetnje o ugroženosti Rusa" bile povod i retorika koja se rabila kao "opravdanje" agresije na Ukrajinu. To su neke od glavnih spornih točaka na moldavskom putu u Europu. No, da je Maia Sandu ozbiljna pokazala je time što je najavila i postupno izdvajanje iz "ruskog Commonwealtha" - Zajednice neovisnih država. Maia Sanadu rekla je da Moldavija izlazi iz mnogih sporazuma ZND-a, pogotovo onih koji se tiču zajedničke obrambeno-sigurnosne politike i da zemlja više nikada neće biti domaćin summita ili bio kakvih skupova te "zajednice".
Jedna od vrlo važnih identifikacijskih odluka i potvrda nove agende je proglašenje rumunjskog kao glavnog državnog jezika. Pozvala je sve političke snage da se 1. lipnja nađu na velikom vinskom imanju Castel Mimi i dogovore o europskom putu Moldavije, ali već su sada odbili doći bivši proruski predsjednik Igor Dodon, kao i predstavnici odbjeglog moldavskog tajkuna optuženog za "krađu" milijardu dolara iz proračuna, Ilana Șora (negdje piše Shor jer je i izraelski državljanin), iz njegove stranke koju je nazvao po sebi. Dodon i Șor optužuju Sanadu da vodi "neprijateljsku politiku prema Rusiji" kako bi se svidjela svojim "zapadnim gazdama", premda odbacuje da je on "proruski političar", ali smatra da je Moldavija "sigurnija pod ruskom kapom". Pred Moldavijom su odlučujući dani, a dosta toga ovisit će i o stanju na ukrajinskom bojištu.