Dok su lideri na summitu NATO-a najviše razgovarali o vojnoj pomoći Ukrajini i pripremi za eventualni napad Rusije na države članice NATO-a, na zajedničkom summitu EU s američkim predsjednikom Joem Bidenom i sastanku Europskog vijeća je veća pozornost bila usmjerena prema posljedicama tog rata.
Lideri EU s Bidenom su razgovarali o smanjenju ovisnosti o ruskoj nafti i plinu te pronalasku alternativnih pravaca opskrbe, što su teme koje ograničavaju neke europske zemlje u nametanju još većih sankcija Rusiji.
Mjesec dana je prošlo od početka ruske agresije na Ukrajinu, a EU polako završava popis sankcija koje je prije pripremila i planirala postupno uvoditi. Sankcije koje EU naziva "najsnažnijima dosad" uvedene su postupno i njihova se razina dizala kako se povećavala brutalnost ruskih napada na civilne ciljeve u Ukrajini.
Uplate u rubljima
Lideri su se morali baviti i najavama ruskog predsjednika Vladimira Putina da će za isporuku plina primati uplate samo u rubljima. To je velik izazov za lidere EU, a ministar vanjskih poslova Ukrajine rekao je da će, ako pristanu na Putinov ultimatum, "jednom rukom pomagati Ukrajini da se brani, a drugom Rusiji da ubija Ukrajince".
Teške posljedice
Lideri EU s američkim su predsjednikom Bidenom, a potom i na summitu EU razmotrili mogućnost daljnjih sankcija i modalitete nastavka pomoći Ukrajini. Sve su opcije na stolu, uključujući i zatvaranje europskih luka za ruske brodove do embarga na uvoz nafte, iako o njima još uvijek nema punog jedinstva.
Zato su u EU oprezni jer moraju pokazati jedinstvo kako Moskva ne bi dobila neku poruku da može računati na raskol Zapada.
Baltičke države i Poljska i dalje su najglasnije u zagovaranju embarga na uvoz ruske nafte, neke druge države su otvorene za to, ali Njemačka, Mađarska, Austrija i Nizozemska su protiv jer smatraju da nemaju brze alternative koje bi zamijenile rusku naftu pa bi posljedice bile teške i za članice EU.
Čelnici EU namjeravaju uspostaviti i poseban fond solidarnosti za Ukrajinu kako bi pomogli toj zemlji u obnovi nakon rata.
Razgovaralo se i o sigurnosti opskrbe hranom jer je rat u Ukrajini doveo do naglog povećanja cijena hrane, a može utjecati i na pogoršanje situacije i u ostatku svijeta s obzirom na to da su Ukrajina i Rusija među najvećim proizvođačima žitarica u svijetu i izvoznici u afričke države.
Zbrinjavanje izbjeglica
Na inicijativu predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića na summitu EU trebalo se razgovarati i o situaciji u Bosni i Hercegovini. Već dugo EU izražava zabrinutost situacijom u toj zemlji i nedostatkom rezultata u naporima za reformom izbornog sustava. Sada se to pitanje diže na višu razinu jer postaje tema kojom se bave i šefovi država ili vlada EU.
Hrvatska smatra velikim diplomatskim uspjehom što se i u "strateškom kompasu" Europske unije, dokumentu o obrambenoj sigurnosnoj viziji EU, spominju konstitutivni narodi u BiH, uz nedvosmislenu potporu jedinstvu, teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Taj dokument, koji su prije tri dana usvojili ministri vanjskih poslova i obrana zemalja članica, bit će potvrđen i od šefova država ili vlada na ovom summitu.
Plenković je jučer na marginama summita u Bruxellesu imao sastanak i s visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepom Borrellom s kojim je razgovarao upravo o situaciji u BiH.
O istoj temi, ali i o zbrinjavanju ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj, Plenković je razgovarao i s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom.
S njim je razgovarao i o pripremama Hrvatske za ulazak u Schengen i eurozonu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....