U petak je održan 23. summit Europske unije i Kine koji je, zbog ruske agresije na Ukrajinu i sankcija koje je Zapad nametnuo Moskvi, imao poseban značaj. Prije samo godinu dana većina diplomata u EU je razmišljala kako pridobiti Rusiju i koristiti je u suprotstavljanju sve većem utjecaju Kine u svijetu, pa i europskom susjedstvu.
No sad se sve preokrenulo i EU računa na Kinu kako bi izolirala Moskvu na međunarodnoj sceni. Bez obzira na izjave kojima je Kina osudila neke postupke Zapada, poput širenja NATO-a, gomilanja vojnih snaga na istočnom krilu saveza i saveza AUKUS (Australije, SAD-a i Velike Britanije), Zapad računa da Kina neće vojno pomoći Rusiji i neće pomoći u zaobilaženju sankcija koje su joj zapadni saveznici nametnuli.
Bez zajedničkih izjava
Kao i obično, sa summita EU i Kine nema zajedničkih izjava, ni zajedničkih konferencija na kojima novinari slobodno postavljaju pitanja. To nije bilo predviđeno ni ovaj put. No to nije spriječilo mnoge nevladine udruge da upozore Europsku uniju da, bez obzira na trenutačnu situaciju, ne zaboravi na pitanja kršenja ljudskih prava u Kini te da se ne ponaša kao da se sve može nastaviti kako je bilo dosad. Možda je zato bilo i dobro što je summit u petak održan putem videoveze. U ime EU na njemu su sudjelovali predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell. S kineske je strane na prvom dijelu sastanka bio premijer Li Keqiang, a u drugom dijelu predsjednik Xi Jinping.
"Međunarodna zajednica, posebno Kina i Europska unija, imaju zajedničku odgovornost koristiti zajednički utjecaj i diplomaciju kako bi primorali Rusiju da zaustavi rat u Ukrajini i trenutačnu humanitarnu krizu koja je posljedica toga", napisao je na Twitteru predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Istaknuo je da je summit s Kinom bio u pravom trenutku i poslužio je kao prilika za dijalog o ključnim temama. Michel je rekao da su u prvom dijelu sastanka razgovarali o ljudskim pravima, pandemiji covida-19, ekonomskim i trgovinskim odnosima te vanjskim pitanjima s posebnim naglaskom na ruski rat protiv Ukrajine.
Predsjednik Europskog vijeća je prije početka summita s Kinom razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a proteklih su dana najviši dužnosnici Europske unije održali nekoliko konzultacija s američkom administracijom kako bi se pripremili za subotnji sastanak i kako bi prema Kini predstavili što snažnije jedinstvo kad je riječ o odnosima s Rusijom.
Iako su mnogi dužnosnici EU prije dvije godine smatrali da se "u sukobu između Kine i SAD-a Europska unija treba držati po strani", sad ni po tom pitanju stvari nisu iste. Ruska agresija na Ukrajinu dovela je do jačanja euroatlantskog savezništva i na to sad i Kina mora računati. Među glavnim temama ovog summita, osim rata u Ukrajini, bili su trgovinski odnosi, klimatske promjene, bioraznolikost i zdravlje.
Vjerodostojna suradnja
Izvori iz EU su i prije summita naglasili kako je važno imati punu i vjerodostojnu suradnju oko pitanja zaštite zdravlja, pogotovo nakon izbijanja pandemije covida-19. Sadašnja epidemiološka situacija pokazuje da se virus ne može pobijediti samo u jednom dijelu svijeta, nego ga treba iskorijeniti do kraja u cijelom svijetu. Trenutačno se dijelovi Kine suočavaju s povećanjem broja zaraženih, a u EU zemlje članice uglavnom ukidaju restriktivne mjere jer je epidemiološka slika sve bolja.
Ipak, EU snosi odgovornost i za pomoć trećim državama u suočavanju s pandemijom i posljedicama. Razina cijepljenja u Africi je još uvijek tako niska da zabrinjava mnoge zdravstvene stručnjake. Europska unija i Kina složile su se da će surađivati i u suočavanju s izazovima u svijetu nakon pandemije covida-19, u suočavanju s prijetnjama globalnom zdravstvu i u pomaganju u obnovi nakon pandemije. U posljednje su vrijeme odnosi između Europske unije i Kine bili u silaznoj putanji. Prije svega, zbog protumjera koje je Kina poduzela nakon sankcija EU zbog kršenja ljudskih prava te uloge Kine u širenju dezinformacija u zemljama EU i u europskom susjedstvu.
"Europska unija je uvijek ostala privržena stavu za suradnju i zajedničko djelovanje s Kinom u suočavanju s globalnim izazovima. EU će nastaviti simultano odnose s Kinom kao s partnerom za suradnju, ali i ekonomskim konkurentom i sistemskim suparnikom", navodi se u dokumentu Europske službe za vanjsko djelovanje sastavljenom za summit EU-Kina.
Iako EU ima velike interese održati odnose s Kinom, pogotovo sad kad je uvela sankcije Rusiji i želi izolirati Moskvu, bez sumnje i Kina ima svoje interese. Jer Kini je EU najveće tržište u koje izvozi. Prema posljednjim podacima, izvoz EU u Kinu je prošle godine iznosio 223 milijarde eura, ali izvoz kineske robe u EU je bio dva puta veći, odnosno 472 milijarde eura. Kod izvoza usluga je situacija nešto drugačija i tu je izvoz EU u Kinu veći nego kineski izvoz u EU. Prošle je godine izvoz usluga iz Kine u EU iznosio 31 milijardu eura, a iz EU u Kinu 47 milijardi eura.
Trgovinski partneri
Europska unija i Kina najveći su trgovinski partneri u razmjeni robe. Dnevno se razmjenjuje roba u vrijednosti od gotovo dvije milijarde eura.
Iako u trenutačnoj situaciji Europska unija nije u stanju previše pritiskati Kinu zbog kršenja ljudskih prava, u Bruxellesu navode da su jasno stavili do znanja zabrinutost Europske unije zbog kršenja tih prava. To se odnosi i na ono što EU smatra "ugrožavanjem široke autonomije za Hong Kong".
