Barroso: Europska Unija je suočena s najvećim izazovom u povijesti. Prijeti joj smrt!

ZAGREB - Bez obzira na crna predviđanja, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso zastupnicima je u Strasbourgu odlučno izjavio da Grčka ostaje dio eurozone, ali je ujedno upozorio na to da je Europa suočena s “najvećim izazovom u povijesti”.

- Ovo nije sprint već maraton - rekao je Barroso. Ujedno je predložio porez na financijske transakcije i izdavanje euroobveznica koje bi trebale predstavljati korak naprijed prema većoj ekonomskoj integraciji.

U trenutku kada je Europi nasušno potrebna fiskalna konsolidacija, Barroso smatra da i “banke moraju dati svoj doprinos”. Prema prijedlogu Europske komisije, sve transakcije između institucija trebale bi biti oporezovane sa 0,1 posto. Na taj način godišnje bi se prikupilo 57 milijardi eura, a zakon bi stupio na snagu početkom 2014. godine.

No, prijedlog o uvođenju poreza na financijske transakcije odmah je naišao na prepreku: Velika Britanija je najavila da će ga odbiti. Glavni razlog britanskom “ne” je ocjena da bi taj porez imao smisla ako bi bio uveden na globalnoj razini, a ne samo u EU. U londonskim Cityju procjenjuju da bi 80 posto prihoda financijskog poreza u Europi dolazilo iz Londona. Ako Velika Britanija ustraje na sadašnjem stavu, moguće je da porez bude uveden samo u zemljama eurozone kojoj ta zemlja ne pripada.

Kako bi se progurale sve mjere za stabiliziranje ekonomije eurozone, poput izdavanja euroobveznica, možda će biti potrebno mijenjati Ustav. Grčka je prije dva dana otklonila prepreku za novu tranšu kredita tako što je Parlament izglasao novi paket mjera štednje (i porez na nekretnine).

Zemlje eurozone sve više podijeljene oko pomoći Grčkoj, a neke traže da veću cijenu plate privatni investitori koji su je kreditirali.

Članice eurozone trenutačno su u postupku ratificiranja prijedloga reformi iz srpnja, koji uključuje i odredbu da privatni kreditori trebaju otpisati 20 posto grčkog duga. Nakon najava da bi europski lideri mogli napokon poduzeti odlučne mjere za rješavanje dužničke krize i dodatno osnažiti sanacijski fond, na tržištu je zavladalo bolje raspoloženje. No, susret čelnika G20 tijekom vikenda sve je malo relativizirao i pokazao se da veliki plan nije dogovoren. U optjecaju su i ideje, poput otpisa 50 posto grčkog duga i povećanja povećanje Fonda na dva bilijuna eura.

Za taj prijedlog najviše se zalaže Njemačka, ali Francuska ga je odlučno odbila jer bi njezine banke morale naći dodatni novac za pokriće gubitaka.