Kad su američki dužnosnici 3. svibnja ove godine potvrdili da se u istoj zračnoj bazi u Nigeru na zapadu Afrike nalaze i ruske sigurnosne snage i američki vojnici, popularni kanal na komunikacijskoj platformi Telegram koji navodno vode dužnosnici iz Moskve objavio je isječak iz pjesme "Goodbye America" grupe Nautilus Pompilius iz 1985. godine. Prošlog su četvrtka američki dužnosnici i nigerski vođe dogovorili postepeni odlazak američkih snaga iz Nigera. On bi se trebao dogoditi u narednim mjesecima. "Goodbye America" je tako nagovijestio da se u Sahelu događaju važne promjene - zapadne vojske odlaze, a ruski utjecaj raste.
"Rusija je stekla prednost u geopolitičkom ratu u Sahelu te tamo stekla predane, ali krhke saveznike", rekao je Ikemesit Effiong, voditelj istraživanja u konzultantskoj tvrtki SBM Intelligence u Lagosu u Nigeriji. Zapadna je Afrika trenutno podijeljena u dva tabora - obalne su se zemlje priklonile Zapadu, a zemlje Sahel bez izlaza na more više su naklonjene Rusiji. Moskva želi povećati svoj utjecaj u svijetu, pronaći nova tržišta na koja može izvoziti svoje sirovine i robu te steći pristup prirodnim resursima koje nema. Promatrači kažu da je bacila oko na Afriku.
Rusija utjecaj u Africi širi s pomoću Afričkog korpusa, grupacije koju vodi Ministarstvo obrane Ruske Federacije, a vjeruje se da je ime dobila po ekspedicijskom korpusu njemačkog Wehrmachta u Drugom svjetskom ratu. Afrički je korpus apsorbirao i kontroverznu plaćeničku vojsku Wagner koju je od 2014. do 2023. godine vodio pokojni Jevgenij Prigožin, nekoć bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Prigožin je nakon izbijanja rata u Ukrajini naveliko kritizirao ruski vojni establišment te 23. lipnja organizirao oružanu pobunu protiv Ministarstva obrane Rusije. Od pobune je odustao već idućeg dana, a 23. je kolovoza poginuo u zrakoplovnoj nesreći, odnosno padu svog zrakoplova. Zapadni obavještajci kažu da je do pada došlo zbog eksplozije u zrakoplovu, a naveliko se nagađa da je za nesreću i Prigožinovu smrt odgovorna ruska država. Wagner danas vodi Pavel Prigožin, Jevgenijev sin koji ima između 26 i 30 godina.
Jevgenij Prigožin uspostavio je prije svoje smrti odnose s vodećim ljudima Malija, Libije, Srednjoafričke Republike i drugih afričkih zemalja. U njima su njegovi plaćenici gušili ustanke i štitili vladajuće. Te su zemlje te usluge Wagneru plaćale pristupom rudnicima dragog kamenja, infrastrukturnim projektima i političkom moći. Osim što su štitili moćnike, Wagnerovci su i radili u tim rudnicima, petljali se u izbore te širili dezinformacije. Prema nevladinoj organizaciji ACLED (eng. Armed Conflict Location & Event Data Project), u Wagnerovim je operacijama u Africi od 2017. do dana poginulo najmanje 1800 civila.
Nakon što je Prigožin poginuo, Afrički je korpus preuzeo Wagner i Pavela Prigožina. Plaćenička je vojska u prosincu prošle godine obnovila kadar. Wagnerovci koji su bili lojalni Prigožinu dobili su ultimatum - mogli su se razići ili prihvatiti novi režim. Kako bi afričkim liderima koji su ovisili o Wagneru signalizirala da na njega još uvijek mogu računali, visoki su ruski dužnosnici obišli afričke lidere i uvjerili ih da će imati njihovu potporu.
Analitičari kažu da Afrički korpus pokazuje da ruski predsjednik Vladimir Putin neće tolerirati nezavisne grupe plaćenika. "Wagner je mogao raditi dvojbene stvari, a Rusija je mogla tvrdi da s njima nije povezana", rekao je dr. Joseph Siegle, voditelj istraživanja u Afričkom centru za strateške studije, akademskom institucijom koja djeluje u sklopu Ministarstva obrane Sjedinjenih Američkih Država. "Sad te snage izvršavaju naredbe Ministarstva obrane Ruske Federacije. Moskva ih se ne može odreći", dodao je Siegle.
Stručnjak za Rusiju Oleksandr Daniljuk u londonskom trustu mozgova RUSI (eng. Royal United Services Institute) rekao je da su stvari sada posložene onako kako ih Rusija prvotno posložila. "Nema razlike ... jer Prigožin nikad nije bio vođa Wagnera", rekao je Daniljuk. "Njega su vodile ruske tajne službe, a Prigožin nije bio ništa drugo nego još jedan menadžer", dodao je Daniljuk. Ustvrdio je da Moskva menadžerima koji su zaduženi za "osvajanje Afrike" neće dati slobodu koju su uživali dok je Wagner nominalno vodio Prigožin. Daniljuk je rekao da je Afrički korpus dio mnogo većeg Ekspedicijskog korpusa. On je zadužen za operacije na "globalnom jugu". "Afrika je tek početak", rekao je Daniljuk.
Dok su se odnosi između Francuske i njezinih bivših kolonija tijekom posljednjih 10 godina kvarili, Rusija ih je nazvala i obnovila odnose. Stotine su ljudi došle na propučističke skupove. Dok su francuske zastave gorile, prosvjednici su bili zaogrnuti u ruske trobojnice. Postoje strahovi da bi džihadisti koji djeluju u Zapadnoj Africi mogli napustiti tradicionalne saveznike i prikloniti se Moskvi.
Diplomati i stručnjaci za vanjsku politiku kažu da Rusi afričkim režimima koje žele pridobiti na svoju stranu obećavaju stabilnost i borbu protiv nesigurnosti, ali ne i konkretne ishode.
Stručnjak za afrička pitanja u ACLED-u Ladd Serwat rekao je da se broj nasilnih incidenata u Maliju u koji su upleteni pobunjenici od 2021. gotovo utrostručio. Te je godine Wagner počeo djelovati u toj zemlji. Naime, kad Rusi dođu u neku zemlju, ona protjera zapadne vojnike i misije Ujedinjenih naroda. To znači da osoba koje mogu pružiti otpor tim pobunjenicima nema dovoljno.
Prema novom režimu, Rusi na teren pošalju po par stotina vojnika. Čak i kad bi se Rusi udružili s potkapacitiranim lokalnim vojskama, nema dovoljno ljudi za sukob s oružanim pobunjenicima. Stručnjaci kažu da to nije slučajno. "Te snage nisu tamo da bi štitile stanovništvo. One se tamo da bi štitile režime koje si je Moskva prisvojila", rekao je dr. Joseph Siegle. "Moskva je uvidjela da na teren ne mora poslati puno vojnika. U Nigeru i Burkini Faso ima 100-tinjak trupa. To je financijski povoljnije za Moskvu, a još važnije, to je politički povoljnije", dodao je Siegle.
Unatoč ruskim potezima, situacija u Sahelu vrlo je kompleksna. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron susreo se u travnju s predsjednikom Srednjoafričke Republike Faustin-Archangeom Touadérom. Predsjednici su nakon toga rekli da rade na stvaranju okvira za suradnju. Neki su analitičari posumnjali da Touadéra traži nove saveznike, no njegove su veze s Moskvom još uvijek prilično duboke. Njegovi su zaštitari iz Rusije i nastava se u školama u Srednjoafričkoj Republici izvodi na ruskom.
U siječnju se privremeni predsjednik Čada Mahamat Idriss Déby Itno sastao s Vladimirom Putinom. Izvori kažu da Moskva podržava Itna te da je navodno odbila zahtjev za pomoći koji joj je uputila opozicija koja želi maknuti Itna.
Analitičari kažu da Rusija u svakom trenutku može promijeniti tabor i podržati nekog drugog.
Daniljuk kaže da Rusija želi da Afrikom vladaju proruske vlade ili vlade koje su pod njezinom kontrolom. "Rusiju nikad nije zanimala autonomnost država klijentica. Ovo nije nikakvo oslobođenje. Ovo je zapravo samo ruski kolonijalizam i moglo bi biti da ćete teško naći nekoga da vas oslobodi od Rusa. Pogledajte što se događa u Ukrajini", rekao je Daniljuk.