Pregledavajući ovotjedni popis popularno-znanstvenih knjiga izašlih u SAD-u , privukao me naslov “Look Up!: Henrietta Leavitt, Pioneering Woman Astronomer” autora Roberta Burleigha o ženi koja je na početku 20. stoljeća došla do važnih astronomskih otkrića. Iako godinama pratim znanost, a posebice me zanimaju karijere znanstvenica, ime Henriette Leavitt bilo mi je u potpunosti nepoznato.
- Zainteresirao sam se za Henriettu Leavitt jer volim slaviti žrtve društvene nepravde koje su se borile za svoju prepoznatljivost u svijetu. Kao žena, Leavitt krajem 19. i početkom 20. stoljeća nije imala izgleda iskoristiti svoj puni intelektualni potencijal. No, bez obzira na to, dala je veliki doprinos našem današnjem astronomskom znanju - rekao mi je Robert Burleigh, američki publicist, poznat po svojim nagrađivanim popularno-znanstvenim i knjigama za djecu.
- Glavno otkriće Henriette Leavitt vezano je za zvijezde čiji se sjaj mijenja, a koje se uočavaju na velikim udaljenostima. To je dovelo do našeg razumijevanja da je svemir mnogo, mnogo veći nego što su ljudi dotad smatrali - rekao je Burleigh koji se amaterski bavi astronomijom. - Nisam jedini koji smatra da je Henrietta Leavitt zaslužila Nobelovu nagradu. No, mislim da je bila usamljena žena u svijetu znanosti, koji je u to doba bio isključivo muški svijet - istaknuo je Burleigh.
Pickeringov harem
Izvanredna astronomkinja i nepriznata znanstvena heroina Henrietta Leavitt (1868.- 1921.) bila je najpoznatija članica “Pickeringova harema”. Ova zanimljiva i široj javnosti nepoznata priča počinje 1877. godine, kada je američki fizičar i astronom Edward Pickering postao direktor Harvard College Observatory. On je vodio golemi projekt fotografiranja i katalogiziranja svih objekata na noćnom nebu: samo tijekom jednog desetljeća valjalo je osvijetliti pola milijuna fotografskih ploča. Kako bi analizirao podatke, Pickering je morao angažirati mnoštvo suradnika koje su tada zvali “computers” (računala). U početku su svi “computers” bili mladići, ali ambiciozni Pickering nije bio zadovoljan njihovim radom. Naposljetku je bio tako frustriran površnošću tih mladih ljudi pa je jednog dana izgubio živce i počeo vikati.
- Moja škotska sluškinja bi napravila bolje posao nego vi - urlao je Pickering. Zatim je razjurio cijeli muški tim i zaposlio desetak žena, među kojima i svoju sluškinju Williaminu Fleming. Rođena u škotskom gradu Dundeeju, Williamina se već u dobi od 14 godina udala za udovca Jamesa Fleminga, a prije odlaska u SAD radila kao učiteljica. U potrazi za boljim životom, u dobi od 21 godinu, sa suprugom se preselila u Boston, no uslijedilo je strašno razočaranje. Kad je ostala u drugom stanju, muž ju je ostavio. Williamina se vratila u Škotsku, rodila sina Edwarda, a kad je dječačić napunio dvije godine, vratila se u Boston, gdje je odlučila potražiti posao kao sluškinja. Sreća joj se osmijehnula jer je samohranu majku u svom domu zaposlio prof. Edward Pickering. Kako je Williamina svome sinu nadjenula ime Edward, bilo je i spekulacija da je njihov odnos bio više od poslovnog. U svakom slučaju, Pickering je samohranu majku 1881. godine angažirao kao voditeljicu ženskog tima u harvardskom opservatoriju.
Prijateljica zvijezda
Iako se s današnjeg gledišta čini da je Edward Pickering bio slobodouman čovjek, njegova odluka da u opservatoriju zaposli samo žene bila je proračunati čin. Pickering je smatrao da su žene mnogo pedantnije i preciznije u radu, a osim toga, moglo ih se platiti upola manje nego muškarce. Uistinu, “harvardske starlete”, kako je Pickeringove suradnice prozvao britanski znanstveni publicist Simon Singh, provodile su beskrajne sate zureći u fotografske ploče i analizirajući podatke. Iako im nije bilo dozvoljeno da se približavaju teleskopu, te su žene došle do niza važnih otkrića. Primjerice, Williamina Fleming katalogizirala je više od 10.000 zvijezda te otkrila 310 promjenjivih zvijezda.
Odlična znanstvenica bila je i kći senatora iz Delawarea Annie Jump Cannon, koja je nakon diplome iz fizike i astronomije, 1896. godine postala članica “Pickeringova harema”. Popularno nazvana “popisivačica neba”, Annie Jump Cannon katalogizirala je preko 230.000 zvijezda. Danas je njezina klasifikacija zvijezda po sjajnosti i veličini neizbježan dio svakog udžbenika iz astronomije. Annie Jump Cannon posjedovala je jedinstvenu sposobnost da tijekom analize na fotografskoj ploči uoči i ono što je promaklo najpreciznijem oku. To je, pak, bilo povezano s njezinim hendikepom: kao djevojčica oglušila je od posljedica šarlaha, a taj je nedostatak kompenzirala izoštrenim vidom.