ZAGREB - Damir Karuza je profesionalni ribar od 1993. godine.No, malo tko ga tako oslovljava - svi koji ga znaju, zovu ga Kalambera. U životu je svladao mnogo toga, ali samo mu je ribolov, još u najranijem djetinjstvu, prirastao srcu. Kada je počinjao svoj put na Visu, nitko mu nije vjerovao da će njegova ribolovna avantura uspjeti. A gle ga danas. Jedan je od najpoznatijih hrvatskih ribara, ima i ribarnicu i apartman.
I prije četiri dana, baš kao i posljednjih 19 godina, isplovio je u potrazi za ribom. S Visa se zaputio prema Žirju. Zbog kišnog vremena i vjetra danima se nije vraćao na kopno.
Na brodu je bio i kada smo ga nazvali da nam komentira zakonski prijedlog kojim bi se uskoro i njegovoj profesiji mogao ukinuti beneficirani radni staž. Pristao je na prvu.
“Puna četiri dana sam na brodu, a znate kakvo je vrijeme bilo ovih dana. Do koljena smo u vodi i vlazi, promrzli. Radimo tako svaki dan i ako to nije za beneficirani radni staž, onda - jebaj ga! Jedino je valjda rudarima gore”, kaže nam Kalambera, čovjek čije zanimanje pripada jednoj od desetaka radnih kategorija kojima bi uskoro moglo biti ukinuti pravo na beneficirani radni staž.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ovih je dana pokrenuo još jednu inicijativu zbog koje se našao u središtu pozornosti. Samo, ovaj put njegov prijedlog nije izazvao toliko bure, a javnost se nije podijelila kao što je to bilo u slučaju zakonskog prijedloga za poticanje zapošljavanja.
Mrsić je pokrenuo veliki projekt rezanja beneficiranog radnog staža, a već sredinom lipnja mogle bi se vidjeti prve naznake novog Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Cilj je projekta napraviti reviziju zanimanja budući da neke struke odavno ne postoje i potpuna su nepoznanica u europskim zemljama.
U ovom trenutku u Hrvatskoj postoje 84 zaštićene kategorije, a u njih se - osim policajaca, vojnika, carinika, zaposlenika u pravosuđu i tajnim službama - ubrajaju i: operni pjevači, vozači autobusa i tramvaja, ribari, ronioci, ronioci spužvi i koralja, balerine, rudari, staklopuhači, zidari na vrućim remontima, brodoskelari, strojovođe, skretničari, drvosječe, dimnjačari, tkalci na tkalačkim strojevima, pjevači u profesionalnim ansamblima narodnih plesova, piloti, nastavnici padobranstva, pa čak i radnici u proizvodnji ferolegura i elektroda, a TEF, jedina takva tvornica u Hrvatskoj, prestala je s radom još u vrijeme Domovinskog rata.
Gotovo u 90 posto svih tih zanimanja poslodavac je sama država, pa troškove ranijeg odlaska u mirovinu snose svi porezni obveznici, a na beneficirani radni staž država godišnje potroši nevjerojatnih 600 milijuna kuna.
- Nama je cilj revizija zanimanja jer nekih struka više i nema, a osim toga, promijenili su se uvjeti struke. Zato treba ocijeniti ima li netko ili nema pravo na beneficirani radni staž. Oni koji imaju to pravo, ostvarivat će ga, ali oni koji su na osnovi nekih pogrešnih političkih odluka ostvarili to pravo, više neće imati te povlastice. Iako godišnje na beneficirani radni staž trošimo stotine milijuna, nije nam primarni cilj smanjenje troškova, nego red i dobra organizacija - kaže ministar Mrsić za Nedjeljni.
Nedjeljni je došao u posjed dokumenata iz kojih su razvidne i sljedeće brojke: u ovom trenutku u Hrvatskoj radi 38 tisuća osoba koje imaju pravo na beneficirani radni staž (to su brojke bez policije, vojske i drugih službenika čiji su podaci tajni do trenutka kad odu u mirovinu), a u zemlji ukupno ima 190 tisuća umirovljenika koji su u mirovinu otišli po beneficiranom radnom stažu.
Iako se radna skupina koja će raditi reviziju takvih zaposlenika formira i tek će za mjesec dana imati konkretnije nacrte zakona, doznajemo da će se prava gotovo sigurno ukidati vozačima autobusa i tramvaja, ribarima, roniocima i opernim pjevačima, a novi će zakon, iako još nema preciznih procjena, sasvim sigurno donijeti uštedu.
Neke od spomenutih kategorija ne bune se što bi se uskoro moglo ukinuti to pravo, dok drugi tvrde, iako uz ne baš najjaču argumentaciju, da to pravo ne bi smjeli izgubiti.
U ZET-u od samih vozača tramvaja doznajemo da se oni slažu s novim zakonskim izmjenama.
- Većina nas u mirovinu odlazi sa 65 godina, što znači da nam se zdravlje ne naruši toliko da bismo trebali imati beneficirani radni staž. Stoga smatramo da povlašteni radni staž nije nužan. Primjerice, Slovenija je beneficirani radni staž za vozače ukinula prije ulaska u Europsku Uniju - kažu naši sugovornici iz ZET-a.
Gotovo je sigurno da se izmjene zakona neće ticati nekih profesija kao što su policija i vojska, a svoja će prava najvjerojatnije zadržati i balerine. Vlasta Rittig, umirovljena balerina i baletna pedagoginja, kaže da bi ukidanje beneficiranog radnog staža za balerine značilo potpunu katastrofu.
Riječ je o vođenju specifičnog života koji počinje u ranom djetinjstvu, u devetoj godini života. Ulažu se enormni napori kako bi se postigla izvrsnost i naš se posao može usporediti sa životom sportaša. Iz tog razloga radni vijek balerina, prema beneficiranom radnom stažu, traje 23 i pol godine. No, činjenica je i da neke struke ne bi trebale imati beneficirani radni staž. Primjerice, operni pjevači zasigurno mnogo dulje mogu pjevati nego što balerine mogu plesati - ističe Vlasta Rittig.
No, s tim se očigledno ne slaže naša proslavljena operna pjevačica Sandra Bagarić. Ona smatra da nije prikladno na pozornici gledati pjevača od 70 godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....