Muškarci koji mrze žene”, “Ledena kraljica”, “Propovjednik” i “Hipnotizer” samo su neki od naslova svjetski poznatih švedskih krimića koji su posljednjih godina osvojili i našu publiku.
No, danski arheolog dr. Jens Vellev sa sveučilišta Aarhus priprema “astronomsko-povijesni krimić” čiji je glavni junak Tycho Brahe (1546. - 1601.), najveći astronom praktičar u povijesti, poznat i po otkriću supernove u zviježđu Kasiopeja 1572. godine. Vellev je voditelj dansko-češkog znanstvenog projekta na kojemu surađuju arheolozi, kemičari, forenzičari i povjesničari kako bi rasvijetlili tajanstvenu smrt poznatog astronoma iz doba renesanse.
Tycho Brahe preminuo je iznenada 24. listopada 1601. u 54. godini u Pragu, a tijekom protekla četiri stoljeća razvilo se mnogo teorija o njegovoj smrti, uključujući i onu da je otrovan živom.
Ekshumacija u Pragu
- Tycho Brahe nije bio otrovan živom. No, vjerojatno je umro od uremije, trovanja organizma urinom - rekao mi je Jens Vellev.
S Vellevom sam prvi put komunicirala početkom 2009. godine kada su mediji diljem svijeta pisali o tome kako je tim danskog arheologa zatražio dozvolu čeških vlasti za ponovnu ekshumaciju Braheovih posmrtnih ostataka iz grobnice u praškoj crkvi Tyn.
Naime, Tycho Brahe je prvi put ekshumiran iz mramorne grobnice, u kojoj počiva sa suprugom Kirsten, 1901. kada se obilježavala 300. godišnjica astronomove smrti. U grobnici su tada pronađeni dobro očuvani Braheovi brkovi i vlasi kose, koji su zatim prebačeni u Nacionalni muzej u Pragu. Kemijska analiza uzoraka dlaka provedena je 1991. u Danskoj te je pokazala da sadrže 100 puta višu razinu žive od normalne. Stoga su sredinom devedesetih godina znanstvenici sa sveučilišta Lund lansirali teoriju da je Brahe 13 sati prije smrti bio otrovan živom.
Tycho Brahe rođen je 1546. u bogatoj danskoj plemićkoj obitelji, a kad je navršio dvije godine, brigu o dječaku preuzeo je njegov stric koji nije imao svoje djece. U dobi od 14 godina Tycho je, prema obiteljskoj želji, počeo studirati pravo, i to najprije u Kopenhagenu, a zatim u Leipzigu. No, umjesto za pravo, zainteresirao se za astronomiju te je, nabavivši astronomske knjige i instrumente, idućih godina obilazio sveučilišta u Württembergu, Baselu i Augsburgu.
Miljenik kralja Fridrika
U Dansku se vratio u dobi od 26 godina, a 1576. kralj Fridrik II. ponudio mu je otočić Hven blizu Kopenhagena kako bi napravio najveći svjetski astronomski opservatorij. Brahe je ponudu prihvatio s oduševljenjem te je uz pomoć jednog njemačkog arhitekta sagradio dvorac Uraniborg u čijem je podrumu napravio mali alkemijski laboratorij i tiskaru. Pokraj Uraniborga je sagradio Stjerneborg (Zvjezdani dvorac) čije su prostorije bile pod zemljom, a kupola na površini.
No, 1596. godine nad Hven, gdje je Brahe živio sa suprugom Kirsten i njihovo osmero djece (od kojih je dvoje umrlo rano), nadvili su se tamni oblaci. Braheova mecenu Fridrika II. naslijedio je njegov 19-godišnji sin Kristijan IV. koji je astronomu oduzeo Hven i srušio opservatorij. U strahu za život, Brahe je prihvatio poziv ekscentričnog Rudolfa II., kralja Mađarske i Češke koji je stolovao u Pragu, da mu izrađuje horoskope.
Rudolf II. ponudio mu je dvorac Benatek blizu Praga gdje se Braheu uskoro pridružio i novi, vrlo talentirani asistent Johannes Kepler.
Zajedno s Keplerom Brahe je 13. listopada 1601. godine otišao na večeru kod baruna Rosenberga u Pragu. Prema Keplerovu svjedočanstvu, danski astronom u jednom je trenutku osjetio snažnu potrebu da se pomokri, ali je umjesto odlaska na zahod nastavio piti dok mu nije pozlilo. Idućih dana nije mogao mokriti i umro je 11 dana poslije u stanju delirija...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....