Misija na asteroid: Hoće li NASA spasiti čovječanstvo?

Traži se atraktivni asteroid na koji bi između 2025. i 2030. godine mogla sjetjeti skupina astronuata...

Ne, ovo nije uvod u scenarij novog holywoodskog spektakla u maniri filmova Armagedon i Deep Impact nego zadatak koji je NASA-inim znanastvenicima nedavno zadao američki predsjednik Barack Obama. Objavivši da se odustaje od povratka na Mjesec, Obama je najavio da se do 2025. godine očekuje konstrukcija novih letjelica za duga putovanja koje bi trebale omogućiti let ljudi u duboka svemirska prostranstva.

- Prvi put u povijesti poslat ćemo astronaute na asteroid - obećao je Obama američkoj naciji.

- Realno govoreći slanje astronauta na asteroid najteži je posao koji možemo imati - izjavio je Charles Bolden, čelni čovjek NASA-e. Misija na asteroid zamišljena je kao prvi korak prema osvajanju Crvenog planeta na koji se planira slanje astronauta 2035. godine. Također, boravak ljudske posade na asteroidu mogao bi pomoći u razotkrivanju tajni nastanka Sunčeva sustava. No, najvažniji cilj takve misije bio bi u službi cjelokupnog čovječanstva jer bi znanstvenicima pružio uvid u to kako bismo u budućnosti mogli promijeniti putanju asteroida koji opasno prijeti sudarom sa Zemljom.

- Let na asteroid te pokušaj da lagano promijenimo njegovu putanju, mogao bi predstavljati važan događaj u ljudskoj povijesti. Čovječanstvo bi pokazalo da na raspolaganju ima bolje mogućnosti odlučivanja nego to su ih imali dinosaurusi prije 65 milijuna godina - rekao je John Grunsfeld, bivši astronuat koji je sudjelovao u tri misije popravka svemirskog teleskopa. Grunsfeld je upozorio na krater Tycho na Mjesecu koji je nastao kada je prije 95 milijuna godina asteroid udario u Mjesec.

- Dinosaurusi su to vidjeli. No, trideset milijuna godina ista stvar se dogodila na Zemlji - dodao je Grunsfeld aludirajući i na asteroid promjera 10 do 14 kilometara koji je prije 65 milijuna godina pao na Yucatan te prouzročio izumiranje dinosaurusa.

- Ako čovječanstvo ne razvije mogućnost da presretne takvu svemirsku stijenu, sasvim je sigurno da će asteroid zaprijetiti životu na Zemlji - dodao je Grunsfeld.

U prosjeku udari poput pada astroida na Yucatan događaju svakih 100 milijuna godina. Asteroidi promjera jedan kilometar, koji izazivaju štetu na globalnoj razini, padaju na Zemlju otprilike svakih pola milijuna godina. Asteroidi promjera oko 50 metara, to je dostatno da se uništi jedan velegrad, udaraju u prosjeku svakih 1000 godina.

Uostalom, udari asteroida zabilježeni su i u ne tako davnoj prolosti. Tako je 1908. godine u istočnom Sibiru pao mali kameni asteroid promjera 40 metara koji je eksplodirao na visini od osam kilometara. Ta je eksplozija bila oko 1000 puta jača od atomske bombe bačene na Hirošimu. Područje nije bilo nastanjeno ljudima, ali stradalo je oko 3000 sobova tunguskog plemena Evenki koji su ondje bili na paši. Također, uništeno je 2150 četvornih kilometara šume.

Kada su 1994. godine komadi kometa Shoemaker-Levy 9 spektakularno udarili u Jupiter, astronomi su upozorili da bi samo jedan od tih udaraca bio dostatan da uništi čovječanstvo. Znanstvenici su se tada povezali: zaključili su da prvi korak treba biti otkrivanje i praćenje potencijalno opasnih nebeskih tijela.

NASA je prije petnaestak godina utemeljila Spaceguard Survey, program teleskopskog praćenja svih svemirskih objekata koji se približavaju Zemlji, a veći su od jednog kilometra. Znanstvenici procjenjuju da se u blizini Zemlje kreće oko 100.000 asteroida i kometa, ali bi otprilike 20.000 tih objekata moglo naći se u situaciji da se opasno približi našem planetu.

NASA je dosad otkrila oko 7000 takvih nebeskih tijela, od čega se oko 1000 kreće u orbitama koje bi u budućnosti mogle zaprijetiti Zemlji. Najopasniji među tim svemirskim tijelima jest Apofis, asteroid koji je otkriven otkriven 2004. godine.

On bi u petak 13. travnja 2029. godine trebao proći blizu Zemlje, unutar orbita naših satelita. No, vraća se 13. travnja 2036. kada bi mogao udariti u Zemlju. Ako do udara dođe, to bi moglo biti na potezu između sjeverozapadnog Meksika, Pacifika i Kamčatke.

No, 15 godina prije planirane misije pred znanstevnicima je težak posao izabrati svemirsko tijelo koje će biti prikladno za siguran posjet astronauta. Prije nekoliko mjeseci u Bostonu je održan je sastanak na kome su američki znanstvenici raspravljali o kriterijima koje bi asteroid morao zadovoljiti.

- Vrti li se brzo? Je li njegova putanja izdužena? Kakva je tamo gravitacija? Ako je asteroid kvrgav i negostoljubiv, sigurno nije dobar kandidat - izjavio je Martin Elvis iz Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku.

Istraživanje Paula Abella iz NASA-in centra u Houstonu pokazalo je da je svega sedam asteroida s liste na kojoj je 1200 stjenovitih tijela pogodno za posjet u razdoblju između 2025. i 2030. godine. Top kandidati za misiju na asteroid su u dubokom svemiru, na udaljenostima od oko osam milijuna kilometara od Zemlje, dakle 20 puta dalje nego to je Mjesec. Riječ je o stjenovitim tijelima čiji se promjer kreće od 11 do 400 metara. Usporedbe radi, promjer Mjeseca iznosi oko 3475 kilometara.

Putovanje misije Apollo 11, koja se 20. srpnja 1969. godine spustila na Mjesec, trajalo je osam dana. No, prosječna misija do asteroida i natrag trajala bi oko 200 dana i astronauti bi bili izloženi brojnim rizicima. - Moramo razviti posebnu tehnologiju koja će omogućiti da astronomi tako dugo borave u dubokom svemiru zaštićeni od zračenja - rekao je Bobby Braun, šef tehnologije u NASA-i. Ako su dosadašnja iskustva pokazala da nijedan let ljudske posade u svemir nije lišen opasnosti, onda je let na asteroid avantura najvišeg rizika.

- Ako mislite da nema kandidata za takvu misiju varate se. Znam mnoštvo ljudi koji su uzbuđeni idejom istraživanja dalekih i neobičnih svjetova, poput asteroida - izjavio je bivši astronaut Tom Jones, jedan od čelnika NASA-ine radne skupine za zaštitu Zemlje od opasnih objekata.

Iako svjestan da bi takva misija mogla završiti pogubno, Bill Nye, poznati američki znansteveni TV edukator, veliki je pobornik osvajanja asteroida.

- To bi moglo spasiti čovječanstvo. Takvo nešto je vrijedno truda, zar ne? - zaključio je Bill Nye.