Zašto je factchecking ipak bitan? Kako se rješava problem s netočnim informacijama na webu

Na ovogodišnjem SoMo Borcu, bavili smo se temama fake news i factchecking. Dario Markas, glavni urednik web izdanja Večernjeg lista održao je predavanje „Zašto je factchecking ipak bitan?“, gdje je spomenuo nekoliko primjera plasiranja dezinformacija na hrvatskom tržištu i ispričao kako se braniti od fake newsa u doba društvenih mreža i velike brzine širenja informacija. Ujedno je najavio i novi projekt Sveučilište VERN‘ i Hrvatske udruge digitalnih izdavača - factchecking u sektoru turizma.

„Sva istraživanja pokazuju kako čitatelji žele prvenstveno od mainstream medija da zaustave put dezinformacija u javnost te je zato na nama odgovornost da informacije provjeravamo na najvišoj mogućoj razini jer je fake news sve sofisticiraniji i nažalost novinari se više ne mogu osloniti niti na onu "vjeruj samo svojim očima". No ne smijemo nikad izgubiti iz vida da su dezinformacije u svojoj biti uvijek provjerljive i u tom procesu nam danas svakako u velikoj mjeri pomažu i factcheckeri” poručio je Dario Markas, glavni urednik web izdanja Večernjeg lista.

Dario Markas

PIXSELL

Osim što factchecking suzbija širenje dezinformacija i osigurava da su točne informacije dostupne javnosti, provjera činjenica drži pojedince i organizacije odgovornima za informacije koje šire. Aktivnom i rigoroznom provjerom činjenica, promiče se transparentnost i integritet u izvješćivanju i smanjuje rizik od pogrešnih ili pristranih informacija koje utječu na percepciju javnosti te je ključno za održavanje dobro informiranog građanstva.

Factchecking pomaže u zaštiti vjerodostojnosti i ugleda novinara i novinskih organizacija. U eri pada povjerenja u medije, praksa provjere činjenica može pokazati predanost točnosti i nepristranosti, što je ključno za održavanje povjerenja javnosti i povjerenja u industriju vijesti.

Provjera činjenica igra ključnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja. Pružanjem analize utemeljene na dokazima, osobe koje provjeravaju činjenice mogu učinkovito osporiti lažne narative i pomoći u sprječavanju štetnih posljedica koje mogu proizaći iz raširenog vjerovanja u dezinformacije. Stoga je Sveučilište VERN‘ u suradnji s Hrvatskom udrugom digitalnih izdavača odlučilo pokrenuti projekt factcheckinga u sektoru turizma.

U sektoru turizma factchecking može pružiti točne i ažurne informacije o turističkim destinacijama, atrakcijama, cijenama i uslugama u Hrvatskoj. Ovo je osobito vrijedno za turiste koji se oslanjaju na internetske izvore za planiranje i rezerviranje svojih putovanja.

Može razotkriti lažne ili pretjerane tvrdnje određenih turističkih destinacija ili tvrtki te može spriječiti širenje dezinformacija koje mogu naštetiti ugledu Hrvatske kao turističkog odredišta. Netočne ili lažne informacije mogu kružiti o temama kao što su sigurnost, kulturni običaji ili lokalni običaji, što dovodi do zabluda koje odbijaju potencijalne turiste. Provjerom činjenica i ispravljanjem takvih dezinformacija Hrvatska može održati pozitivan imidž i privući više posjetitelja.

Izvršni odbor HUDI čine Igor Cenić, član upravnog odbora Hanza Medie, Marin Katušić, direktor razvoja sadržaja, Index promocija, Maja Blumenšajn, direktorica novih medija Nove TV, Tonko Weissmann, izvršni potpredsjednik i član uprave RTL-a Hrvatska, Zoran Turković, izvršni direktor i član uprave u 24sata, te Miran Pavić, osnivač i direktor Telegram Media Grupe; dok je predsjednik HUDI-a Matej Lončarić, glavni direktor digitalnog poslovanja, CME Adria.

Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.