Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu podnijet će nekoliko amandmana na izvještaj o Srbiji, čiji je nacrt već sastavio njemački zastupnik David McAllister, izvjestitelj za Srbiju. Mnogi hrvatski zastupnici predloženi tekst smatraju “blagonaklonim”, a iznenađuje ih to što u njemu nema ništa o nestalim osobama ni o osudi govora mržnje.
I doista, u sadašnjem nacrtu izvještaja o Srbiji, koji je sastavio McAllister, većina paragrafa počinje riječju “pozdravlja” i on bilježi uglavnom napredak u Srbiji.
Jedina oštra kritika jest ona da se Srbija nije svrstala na stranu EU u slučaju sankcija protiv Rusije. Jedini paragraf koji se tiče pitanja ratnih zločina je onaj u kojemu se Srbiju “ohrabruje” da nastavi suradnju s Haaškim sudom te jačanje regionalne suradnje kako bi pravda bila zadovoljena za žrtve ratnih zločina i njihovih obitelji. Naglašava još samo “hitnu potrebu” za uvođenjem zakonodavstva za zaštitu svjedoka.
Više amandmana
Tonino Picula iz SDP-a i Andrej Plenković iz HDZ-a potvrdili su za Jutarnji list da planiraju podnijeti amandmane na tekst izvještaja o Srbiji. Oni su i tijekom rasprave na prvom čitanju izvještaja o Srbiji dali naslutiti kojim bi se smjerom njihovi amandmani trebali kretati.
Picula će predložiti da u tekst rezolucije uđu poruke o potrebi veće zaštite manjinskih prava u Srbiji, osudi ratnohuškačke retorike i većem angažmanu u rješavanju otvorenih pitanja sa susjedima.
- Srbija bi trebala imati jasniji odnos prema svima koji na njezinu tlu pozivaju na obnovu sukoba iz nedavne prošlosti. O tome se Europski parlament jasno ogradio nedavnom rezolucijom u povodu slučaja Šešelj. Na žalost, ministar vanjskih poslova Ivica Dačić nije nas u otvorenom razgovoru uvjerio da je vlada u Beogradu promptno i uvjerljivo reagirala - rekao je u svom izlaganju Picula koji je i šef delegacije Europskog parlamenta za Kosovo i BiH. I Plenković smatra da se vlast u Srbiji nije jasno ogradila od Šešeljeva govora mržnje.
Očekuje se da će hrvatski zastupnici svojim amandmanima najviše inzistirati da se Srbiji putem izvješća Europskog parlamenta pošalje jasna poruka da Beograd ne može sam sebi dati ulogu “malog Haaškog suda”. O tome je najoštrija bila Marijana Petir iz HSS-a koja je, uz HDZ, članica Europske pučke strane.
Ona je čak predložila da se Srbiji blokira otvaranje pregovora o poglavlju 23, o pravosuđu i temeljnim pravima, sve dok ne promijeni zakon prema kojemu se sudi i hrvatskom branitelju Veljku Mariću, hrvatskom državljaninu optuženom za navodni zločin protiv drugog hrvatskog državljanina na teritoriju Hrvatske.
Marijana Petir kaže da na osnovi tog zakona Srbija može suditi i državljanima 13 drugih članica EU koji su sudjelovali u obrani Hrvatske tijekom Domovinskog rata.
Andrej Plenković, koji je i potpredsjednik Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, spornim smatra i članak 3 Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih tijela Srbije, kojim je Srbija proširila nadležnost za ratne zločine na teritorij drugih država bivše Jugoslavije.
Kršenje načela
Time, smatra Plenković, krši načela međunarodnog prava o pravnoj sigurnosti i nemiješanju u unutarnje poslove drugih država.
On je naglasio kako je “apsurdno da Srbija, čije se vlasti nisu u stanju jasno očitovati o osudi govora mržnje optuženog ratnog zločinca, pretendira biti regionalni Haag nakon Haaga”. - Stoga je ključno izvršiti pritisak s ciljem ukidanja relevantnih odredbi zakona koje su usmjerene protiv članica EU i drugih susjednih država - rekao je Plenković.
Dubravka Šuica je upozorila na neriješena pitanja kao što su sudbina 1600 nestalih iz Domovinskog rata, povratak kulturnih dobara i poštivanje prava manjina. Spomenula je sporazum iz 2005. godine između Hrvatske i Srbije o reciprocitetu u jamčenju političkih i građanskih prava te naglasila kako Hrvatima nije osigurano niti jedno mjesto u Skupštini Srbije, dok su u Hrvatskom saboru Srbima zajamčena tri mjesta.
Upozorenje ostalih
Zastupnici Europskog parlamenta iz drugih država upozoravaju da se hrvatski zastupnici trebaju dobro konzultirati s ostalim kolegama te unaprijed osigurati potporu za ključne amandmane koje žele predložiti jer se mogu suočiti sa situacijom da ih se u Europskom parlamentu odbije i zatim optužuje, barem dio njihovih kolega, da zlorabe Europski parlament za rješavanje bilateralnih odnosa sa Srbijom.
EU će u ambasade poslati agente za sigurnost
Ministri vanjskih poslova EU-a jučer su u Bruxellesu razgovarali i o uspostavljanju nove mreže agenata za europsku sigurnost u inozemstvu nastojeći pronaći jedinstven odgovor na prijetnju islamističkih militanata nakon napada u Parizu 7. siječnja.
Cilj je sastanka postaviti temelje za održavanje summita čelnika EU-a 12. i 13. veljače u Bruxellesu, kada će se dogovoriti strategija Unije prema mladim europskim muslimanima koji odlaze u ratna područja Bliskog istoka ili se otamo vraćaju radikalizirani.
Nakana je, kako se može zaključiti, sigurnosne dužnosnike rasporediti u diplomatske i ine misije EU-a u inozemstvu, gdje će prikupljati i dijeliti informacije o terorističkim prijetnjama.
“Važno je na terenu imati ljude koji će na istoj razini surađivati s agentima za sigurnost u zemljama u kojima imamo izaslanstva”, rekla je šefica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini na konferenciji za novinare nakon završetka sastanka.
Prioritet je i borba protiv ilegalne trgovine oružjem - čime se pruža mogućnost teroristima da dođu u posjed sofisticiranog oružja - potpora policiji na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, nastojanje da se građani EU-a spriječe u odlasku u sukobe u druge zemlje te borba protiv propagande radikalnog islama na internetskim stranicama.
Ministri unutarnjih poslova u idućih će nekoliko dana razmotriti plan o oduzimanju putnih isprava građanima EU-a koji namjeravaju putovati u Siriju ili Irak ili onima koje se smatra prijetnjom za Europu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....