Uvedu li porez na banke, svima će rasti rate kredita

ZAGREB - Ove dvije suprotstavljene, ali podjednako dobro argumentirane teze, vrtjele su se jučer u krugovima ekonomista, bankara i političara u sklopu trenutno najvruće ekonomske teme: uvesti ili ne porez na aktivu banaka. U Vladi razmišljaju o njegovu uvođenju jer im očajnički treba neki novi izvor novca za punjenje proračuna, no krug protivnika još je prejak i znatno širi od zagovornika, a u njemu su i političari i bankari, pa i sam HNB.

Pad rejtinga

Svi oni upozoravaju na bolne posljedice oporezivanja banaka. Porast će ionako visoke kamate na kredite, a čak i ako ne porastu, sigurno neće padati. Banke će moći manje kreditirati državu, pa će ministar Šuker morati u inozemstvo po još veće iznose nego do sada. A vjerojatno će pasti i investicijski rejting države, što znači da će hrvatsko vanjsko zaduživanje biti još skuplje nego sada. Riječju - uvođenje poreza na banke je financijsko samoubojstvo države, kaže jedan ugledni bankar.

Sam HNB se, uz nabrojene, boji još jedne posljedice: odluče li banke majke povući dio kapitala iz Hrvatske, neće više moći obuzdavati tečaj kune.

Banke u ovoj borbi s državom imaju jak argument upravo u činjenici da su od 2008. godine, kad je počela kriza, izdašno kreditirale proračun, koji im je u svibnju dugovao 49 milijardi kuna, gotovo dvostruko više nego u siječnju 2008. Osobito naglo se država počela zaduživati kod domaćih banaka od studenoga 2008: tadašnji je dug iznosio 32,4 milijarde kuna, a u travnju 2009. već je iznosio 48 milijardi! Ako im sada država uvede porez na aktivu, one će tu aktivu smanjiti koliko god budu mogle. - Ja sam apsolutno protiv uvođenja poreza na banke. On može donijeti veće prihode, ali u državnim se financijama traži smanjenje rashoda. Osim toga, time se teret prevaljuje na korisnike kredita i štediše, što je u suprotnosti s intencijama ekonomskog programa, a investitorima se šalje poruka: Dođite u Hrvatsku, ali nikad ne znate kada će vam biti uveden novi porez! - odlučan je Borislav Škegro, član premijerkina savjetničkog tima i koautor Programa gospodarskog oporavka.

Poštena raspodjela tereta

Škegro je na ekonomski jezik preveo glavnu tezu političara, koji ideju o oporezivanju banaka prevode ovako: Eto, jasno je da ne mogu, ne znaju ili ne žele smanjiti rashode, pa smišljaju nove poreze.

- Treba pravednije raspodijeliti porezni teret. Zašto se bježi od oporezivanja prihoda od kapitala, kao što su dividenda, opcijske dionice, bonusi i slično - pita Branko Grčić, dekan splitskog Ekonomskog fakulteta i SDP-ov zastupnik.

Zagovornik uvođenja poreza na banke, dugogodišnji bankar i revizor, pak, kaže: “Hrvatska je devedesetih svoje banke sanirala sa 11,5 milijardi kuna, od njihove prodaje dobila je 4,9 milijardi kuna, a razliku su platili porezni obveznici. Strani kupci naših banaka vratili su uloženo i dobro zarađuju, prodajući ovdje kapital po visokoj cijeni. Država i HNB mogu bankama uvesti jednu znatno goru mjeru od poreza na aktivu, a to je ukidanje valutne klauzule, što bi ih puno jače pogodilo nego porez na aktivu”.