Premijerka od banaka želi uzeti 1,9 milijardi kuna

ZAGREB - Najava uvođenja poreza na banke podijelila je ekonomiste. I dok većina njih, uključujući i Željka Rohatinskog, guvernera HNB-a, upozorava na štetnost takvoga poreza, manji dio bi ga podržao. Porez na banke uveo bi se za razdoblje od dvije godine. Oporezivala bi se aktiva (imovina) banaka, koja je teška oko 380 milijardi kuna, i to najvjerojatnije po stopi od 0,5 posto, što bi proračunu moglo donijeti 1,9 milijardi kuna. U igri je i mogućnost uvođenja dviju stopa, pri čemu bi manje banke porez plaćale po nižoj, a veće po višoj stopi.

- To je nepopularna mjera i ona bi trebala biti ograničena vijeka trajanja. Vlada nema puno manevarskog prostora. Ona je već prijašnjim potezima smanjila potoršnju koliko je mogla, pa joj sada preostaje jedino da sreže plaće i mirovine, što bi bilo političko samoubojstvo. U takvoj situaciji prisiljena je skupiti novac, pa je ovo najlogičniji i najbezbolniji potez - kaže Ivan Lovrinović, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Negativni učinak

Dodaje da su teret krize dosad uglavnom snosili “obični” građani, dok su banke bile pošteđene. Štoviše, zbog pohlepe su povećavale kamate, iako im je središnja banka snizila stopu obvezne rezerve sa 18 na 13 posto.

Drugi analitičari ukazuju na negativne učinke. Banke, upozoravaju oni, već plaćaju porez na dobit i uvođenje novog značilo bi samo da ih se kažnjava za uspješno poslovanje i u krizi. - To je zapravo još jedan ‘krizni’ porez. Pravi je problem što rashodi proračuna nastavaljaju rasti, a rast će i u idućoj izbornoj godini, pa je gotovo sigurno da će država i tada morati smišljati neki porez - naglašava Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke. Kaže da je porez u suprotnosti s Programom gospodarskog oporavka koji govori o poreznom rasterećenju.

Tvrtke bez kredita

Najveći gubitnici bila bi srednja i mala poduzeća koja vape za kreditima. Banke bi mogle smanjiti kreditnu aktivnost, a izgledan je i rast kamatnih stopa, kao i odljev kapitala. - Taj porez djelovao bi prorecesijski. Proračun bi možda od njega i profitirao, ali u srednjem roku gospodarstvo će od toga imati štete jer će se smanjiti kreditna aktivnost i investicije, što nam u ovom trenutku ne treba - ističe Hrvoje Stojić, makrekonomist Hypo banke.

Dobit jedne banke kao svih slovenskih

Bankari bi, umjesto povećanja kamata, trebali sniziti stupanj vlastite pohlepe. Je li normalno da je u prvom polugodištu samo jedna velika hrvatska banka ostvarila dobit kao sve slovenske banke zajedno? Zašto bi samo ‘obični’ građani snosili teret krize, a najbogatiji ne - kaže Lovrinović, koji upozorava da se Vlada našla u nezahvalnoj situaciji jer je banke sada ucjenjuju.