Prednost Ive Josipovića nad proutkandidatkinjom Kolindom Grabar Kitarović u listopadu je ostala gotovo jednaka kao i mjesec dana ranije i iznosi 14 posto.
Na pitanje za koga biste glasovali da se danas održavaju predsjednički izbori, 47,8 posto ispitanih je zaokuržilo aktualnog predsjednika Ivu Josipovića, 33,4 posto Kolindu Grabar -Kitarović, 4,8 posto Milana Kujundžića te 0,4 posto bivšeg HSP-ovca Antu Đapića. Nekog drugog kandidata priželjkuje 3,4 posto ispitanih, a neodlučnih je 10,2 posto. Pokazuje to najnovije istraživanje Crobarometar kojeg je od 1. do 15. listopada na uzorku od 969 ispitanika provela agencija Ipsos Puls za Novu TV.
Treba, međutim, napomenuti da je ovomjesečno istraživanje provedeno prije nego je predsjednik Hrvatske zore Milan Kujundžić 18. listopada i službeno potvrdio svoju kandidaturu za predsjednika države.
Sudeći po ovome istraživanju odluka o smjeni glavnog analitičara Dejana Jovića koju je Josipović donio početkom listopada nije značajnije utjecala na njegovu popularnost.
Prema istraživanju Promocije Puls, aktualni predsjednik na izborima može računati u prvom redu na birače "Kukuriku" koalicije. Najzanimljivije je, međutim, da je i visokih 63 posto ispitanika koji podržavaju stranačku listu Milana Bandića izjavilo da je na predsjedničkim izborima spremno glasati za Josipovića, Bandićeva protukandidata na zadnjim predsjedničkim izborima održanim prije pet godina.
U tome je svjetlu razumljiva i Josipovićeva izrazita suzdržanost u komentiranju Bandićeva uhićenja. Kolindu Grabar Kitarović podržava 70 posto birača HDZ-a, 37 posto birača Hrvatskih laburista te svega 25 posto birača Bandićeve liste. Dakle, kandidatkinja HDZ- a dva mjeseca pred predsjedničke izbore i dalje je bez potpore gotovo trećine biračkog tijela te stranke. Grabar Kitarović čini se, na predsjedničkim izborima ne može računati na podršku najpodesnijih birača HDZ-a koje bi na njezinom mjestu po svemu sudeći radije vidjeli HSP-ovku Ružu Tomašić nego nju. Grabar- Kitarović, naime ne popušta pred unatartrstranačkim političkim i medijskim savjetnicima koji joj sugeriraju ideološku tvrđu retoriku koja bi privukla radikalno desne birače i odvratila ih od Milana Kujundžća.
Ona, naime ne pripada desnoj struji HDZ-a, predstavlja se kao političarka narodnjačke stranke modernog konzervativnoga pogleda, ističe da je aktivna vjernica, ali se ne protivi uvođenju građanskog odgoja u škole.
Zanimljivo je da među onima koji bi glasali za nju ima čak 38 posto ispitanika koji su do sad apstinirali od izbora. Prema Crobarometru, pobjednik predstojećih predsjedničkih izbora bit će poznat u drugom izbornom krugu a u njemu Josipović može računati s pobjedom od 50,06 posto, dok bi Grabar Kitarović osvojila 38, 6 posto, glasova.
Treba međutim imati na umu da 10,7 posto birača izjavljuje kako još uvijek ne znaju kome će dati glas u drugom izbornu krugu.
Slučaj Pahor pokazuje da postoji nada
Istraživanje Crobarometar iz listopada potvrđuje da predsjednik koji se bori za drugi mandat, zbog prisutnosti u javnosti i resursima koji su mu na raspolaganju, u pravilu uživa prednost koju je njegovim protukandidatima teško dostići. Međutim, slovenski predsjednički izbori održani u studenom i prosincu 2012. na kojima je Borut Pahor nakon poraza na parlamentarnim izborima uspio s ogromnom razlikom od 67 posto na predsjedničkim izborima pobijediti dotadašnjeg šefa države Danila Turka koji se borio za drugi mandat pokazuju da takvo što ipak nije nemoguće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....